1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Optužbe protiv pape - Duga sjenka diktature

Dva dana pošto je za novog papu izabran Jorge Mario Bergoglio, mediji pišu o “mrljama” u njegovoj biografiji i o navodima prema kojima se on u dovoljnoj mjeri nije distancirao od bivšeg diktatiorskog režima u Argentini.

Argentinske nevladine organizacije Franju I optužuju da je 70-tih godina, tokom diktature u Argenitini, kada je bio na čelu jezutiskog reda u toj zemlji, bio “suviše blizak” diktatorskim vlastima. Govoreći o neslavnoj prošlosti novog pape, aktivisti podsjećaju da je u vrijeme tzv. Prljavog rata u Argentini ubijeno desetine hiljada disidenata.

Kritike i hladne čestitke novom papi

Asocijacije, među kojima je i Graciela Lois of Familiares, bez oduševljenja su primile vijest da je Bergoglio izabran za novog poglavara Rimokatoličke crkve. “U početku smo mislili da je šala. Mislimo da to uopšte nije dobro”, navela je ta organizacija, koja predstavlja porodice prognanih i ubijenih političkih zatvorenika u Argentini tokom vladavine Jorge Rafael Videla Redonda, između 1976. i 1981. godine. Zbog toga nije iznenađujuća hladna i prilično zakašnjela čestitka koju je, pošto je izabran, novom papi uputila argentinska predsjednica Cristina Fernández de Kirchner.

Argentinien Präsidentin Cristina Fernández de Kirchner

Argentinska predsjednica Cristina Fernández de Kirchner

Optužbe za saradnju sa diktatorom

Asocijacije pažnju javnosti posebno skreću na optužbe prema kojima je novi papa 1976. godine bio upoznat sa slučajem dva disidenta, koji su, pošto su bili kidnapovani, poslati u zloglasni zatvor ESMA.

Riječ je o dva jezuitska sveštenika, Orlandu Yoriou i Francisco Jalicsu, protivnika tadašnjih argentinskih vlasti, koji su, pošto su pet mjeseci proveli u zatvoru, izjavili da je Bergoglio bio doušnik i da je vlastima dostavljao informacije o njima.

Istraga je, prema pisanju nekih medija, pokazala da im je nedjelju dana prije nego što su zatvoreni, ukinuto zvanje sveštenika. Tada je za vojsku to bio signal Crkve da su oni usmjereni protiv države i da su bliski gerilskim grupama.

U prilog tome ide i izjava Orlanda Yorioa, koji je 1985. godine na suđenju optuženima za djela počinjena tokom diktature u Argentini, rekao da je “siguran” da je Bergoglio argentinsklim vlastima dao “crnu” listu na kojoj je bilo njegovo i ime Francisco Jalicsa.

Papst Franziskus Leben in Argentinien Jorge Bergoglio Erzbischof von Buenos Aires

Jorge Bergoglio u susretu sa argentinskim vjernicima

Bergoglio poriče sve optužbe

Njegova izjava na neki način podupire tezu organizacije HIJOS, koja tvrdi da Bergoglio, iako je to mogao, nije dovoljno učinio da u vrijeme masovnih zatvaranja, progonstava i ubistava političkih disidenata, “razjasni neke situacije”.

“On nije ozbiljno uzeo ulogu koju je imao kao jezuit i dva sveštenika u dovoljnoj mjeri nije zaštitio,” navode u HIJOS-u.

Novi papa je sve optužbe u više navrata odlučno odbio, navodeći čak da se jednom prilikom sastao sa Videlom i molio ga da dva sveštenika budu puštena na slobodu.

Neki mediji međutim navode da se vjeruje da je Bergoglio odgovoran i zato što nije dovoljno učinio kako bi tokom diktature u Argenitini spriječio kidnapovanje djece disidenata.

Papst Franziskus damals Kardinal Bergoglio Drogenabhängige

Kardinal Bergoglio pere i ljubi noge ovisnicima o drogi u Buenos Airesu

Navodno je tada odbio i da pomogne bratu djevojčice koji mu se obratio za pomoć pošto mu je sestra nestala.

Esquivel: Bergoglio nije bio saradnik

Niko od onih koji Jorge Mario Bergoglia optužuju za saradnju sa diktatorskim režimom do sada to nije uspio da pravno i dokaže, a njegovi branioci navode da novi papa ne samo da nije bio doušnik, nego je argentinskim disidentima pomagao da pobjegnu iz zemlje.

Među njima je i argentinski umjetnik Adolfo Pérez Esquivel koji je 1989. godine dobio Nobelovu nagradu za doprinos zaštiti ljudskih prava.

“Apsloutno nije imao nikakve veze sa njima. Bilo je biskupa koji su sarađivali sa diktatorom, ali Bergoglio definitvno nije bio među njima”, rekao je on.

Autori: Marc Koch / Una Sabljaković

Odgovorna urednica: Zorica Ilić