Opsadom Sarajeva postavljena scena za sve što se dešavalo u ratu

To je danas rekao tužilac Dermot Grum (Groome) odgovarajući na zahtjev Mladićeve odbrane da njihov klijent bude oslobođen po svim ili većini tačaka optužnice pošto, navodno, tužilaštvo u svom postupku nije izvelo dokaze koji bi mogli dovesti do osuđujuće presude. Pravilo 98 Statuta Haškog tribunala daje pravo optuženom da traži oslobođanje od optužnice ili brisanje iz nje onih tačaka koje nisu potkrijepljene uvjerljivim dokazima.

„Dokazi koje je izvelo tužilaštvo jasno i nedvosmisleno ukazuju na sve zločine i krivična djela koja su navedena u optužnici i na ulogu koju je general Mladić imao u tome, kao i na njegovu krivičnu odgovornost“, rekao je Grum.

Tužilaštvo: Mladić naredio operaciju ubijanja

“Mladić je rukovodio počinjenjem genocida u Srebrenici“, rekao je drugi zastupnik tima tužilaštva na ovom suđenju Piter Mekloski (Peter McCloskey). Odbrana tvrdi da Mladić nije bio na području Srebrenice od 14. jula 1995, podsjetio je Mekloski, ali i naglasio da je organizovana operacija ubijanja, za koju je naređenje dao komandant Glavnog štaba VRS, počela već 12. jula. Srebrenica je bila samo zločinački vrhunac etničkog čišćenja koje je počelo u proljeće 1992. i eskaliralo u genocid u Srebrenici u ljeto 1995. godine. Međutim, i prije toga Mladić je učestvovao u „demografskom prekrajanju Bosne i Hercegovine“, napomenuo je tužilac.

Genocid je počinjen i ranije u drugim opštinama, među kojima su Foča, Ključ, Prijedor, Sanski Most, Vlasenica i Kotor Varoš. Za zločine u tim i drugim opštinama, koji su počinjeni kako bi se ostvarile genocidne namjere, izvedeni su ubjedljivi dokazi, istakli su zastupnici tužilaštva. Genocidne namjere su se mogle prepoznati po tome što su napadi i zločini imali utvrđen obrazac: snage pod komandom Ratka Mladića, a dokazi su pokazali da su među njima bile i mnoge paravojne formacije, prvo bi u područjima u kojima je vršeno etničko čišćenje likvidirali ili zatočavali najuglednije predstavnike Muslimana i Hrvata, njihove vođe, intelektualce ili bogate ljude, a zatim uništavali njihove kulturne i vjerske objekte. Dokazi su pokazali, na primjer, rekao je Mekloski, da ni jedna jedina džamije nije ostala neoštećena na područjima koja su u ratu proglašena srpskim.

Mladić „brutalno efikasan“ u etničkom čišćenju

Snage pod komandom Ratka Mladića striktno su ostvarivale „Šest strateških ciljeva srpskog naroda“, usvojenih na zasjedanju Skupštine 12. maja 1992. u Banja Luci. Prva tačka je da se sa bosanskim Muslimanima i Hrvatima ne može živjeti zajedno i da se od njih mora odvojiti. To je značilo etnički očistiti sva područja proglašena srpskim, rekli su tužioci i istakli da su izveli neoborive dokaze da su u tom cilju počinjeni zločini za koje je Mladić odgovoran. „U ostvarivanju strateškog cilja broj 1, to jest razdvajanja Srba od nesrba, Mladić je, kako su dokazi pokazali, bio brutalno efikasan“, rekao je tužilac Mekloski.

Po njegovim riječima uvjerljiv dokaz o genocidnim namjerama optuženog je i ona njegova čuvena naredba da se nasumce gađa sarajevsko naselje Pofalići jer tamo „nema mnogo Srba“, a da ostalima treba „razvući pamet“. Mladić je odigrao ključnu ulogu u kampanji terora nad Sarajevom, rekao je tužilac Mekloski i zaključio: „Tom svojom naredbom 28. maja 1992. postavio je scenu za sve ono što se dešavalo do kraja rata.“

Jasna veza sa udruženim zločinačkim poduhvatom

Uslijed svega toga jasna je veza između generala Mladića i krivičnih djela koja su počinjena u cilju ostvarivanja udruženog zločinačkog poduhvata. A dokazi da je bio učesnik u tom poduhvatu su i same njegove agende u kojima su popisani svi sastanci sa drugim najvišim političkim i vojnim ličnostima Republike Srpske na kojima se dogovaralo kako će se taj zločinački poduhvat i ostvariti.

„Tužilaštvo je u svom dokaznom postupku ispunilo sve svoje obaveze i možemo reći da smo dokazali da je Ratko Mladić kriv za svaki zločin i krivično djelo za koje se tereti u tačkama optužnice“, rekao je tužilac Dermot Grum, obrativši se sudijskom vijeću na kraju iznošenja argumenata zastupnika tužilaštva u raspravi o zahtjevu odbrane da se njen klijent oslobodi.

U srijedu (19.03.) će zastupnici odbrane i tužbe moći iznijeti dodatne argumente, a poslije toga će sudije razmotriti ubjedljivost obrazloženja jedne i druge strane i donijeti odluku o zahtjevu za oslobođanjem optuženog nakon dokaznog postupka tužilaštva. U slučaju da odbiju taj zahtjev, branioci Ratka Mladića počeće izvođenje svojih dokaza 12. maja

Autor: Dževad Sabljaković

Odgovorna urednica: Zorica Ilić