1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Oprezno posredovanje EU u Kijevu

Protesti u Ukrajini su izbili zbog promjene kursa vlade u Kijevu: umjesto ka EU, ona se okrenula Rusiji. EU se do sada nije miješala u konflikt, ali moglo bi se desiti da će Brisel biti prinuđen da djeluje odlučnije.

Stefan Füle (desno) u razgovoru s predsjednikom Janukovičem

Stefan Füle (desno) u razgovoru s predsjednikom Janukovičem

Još uvijek se vijori na barikadama u Kijevu - zastava EU. Neki demonstranti su ogrnuti njome, ili je stavljaju na automobile. Mnogima koji ovih dana izlaze na ulice glavnog grada Ukrajine stalo je do Evrope. Protesti su i izbili nakon što je predsjednik Viktor Janukovič donio odluku da ne potpiše sporazum o saradnji sa EU i okrenuo se Rusiji.

EU je bila iznenađena takvim razvojem događaja. Brisel je iskazao razočarenje, ali je istakao kako su "Ukrajini vrata otvorena". EU je kritikovala žestinu s kojom je ukrajinska policija reagovala na demonstracije, ali ne i više od toga. Još uvijek na zid šutnje nailaze zahtjevi demonstranata da EU podigne sankcije prema vladi u Kijevu.

Füleova dilema u Kijevu

Protekle sedmice došlo je do zaoštravanja krize. Parlament u Kijevu je usvojio zakon kojim se bitno ograničavaju prava na demonstracije. Radikalni demonstrantii su se upustili u okršaje s policijom, bilo je mrtvih i ranjenih. U takvim okolnostima je u petak (24.1.) došlo do susreta evropskog opunomoćenika za proširenje Stefana Fülea sa ukrajinskim predsjednikom, predstavnicima opozicije i civilnog druütva. O rezultatima razgovora se ne zna ništa.

Zastava EU se često vidi među demonstrantima u Kijevu

Zastava EU se često vidi među demonstrantima u Kijevu

Füle je prvi visoki političar EU koji posjećuje Ukrajinu nakon izbijanja nasilja. On je dobio zadatak da pokuša da smiri situaciju, ali se pri tome nalazi u dilemi. Očito je htio da predsjednika i predstavnike opozicije dovede za pregovarački sto. Da bi to postigao, ne smije se koristiti prijetnjama. Ali upravo to od njega traže opozicionari.

"Evropa raspolaže snažnim polugama kojima može izvršiti pritisak na Janukoviča i njegovo okruženje, jer oni imaju novac u EU", tvrdi lider opozicije i bivši svjetski prvak u boksu Vitalij Kličko. EU bi trebalo da zamrzne bankovne račune ukrajinskih vrhunskih političara, glasi njegov zahtjev. Slično traže i demonstranti na ulicama Kijeva. Na pitanje kako pomoći Ukrajini većina odgovara: sankcijama.

Nema zvanične posredničke misije

EU je do sada bila na meti brojnih kritika zbog svog držanja tokom krize u Ukrajini. Izjave evropskih političara kako za sada ne razmatraju sankcije, izazivaju buru negativnih reakcija na forumima u internetu. Mnogi prebacuju Briselu kako ustvari ima obzira prema Rusiji i da želi da prepusti Ukrajinu uticaju vlade u Moskvi. "Prepušteni smo sami sebi", piše u jednom komentaru.

Susret Fülea i Jazenjuka

Susret Fülea i Jazenjuka

Füleova misija je još teža zbog toga što on nije zvanični posrednik. Tako nešto bi morala da zatraži vlada u Kijevu. Opozicija bi rado vidjela EU u ulozi posrednika, naglašava Arsenij Jazenjuk, još jedan od lidera opozicije. "Biće jako teško bez pomoći Zapada pronaći put ka izlazu iz krize", izjavio je on tokom susreta sa Füleom u Kijevu i dodao: "Naši zapadni partneri bi obavezno trebalo da budu uključeni u proces."

Nakon Fülea dolazi Ashton

Predsjednik Janukovič oklijeva da uključi EU kao posrednika u pregovorima. Upravo je EU bila ta koja je doprinijela rješenju krize tokom "Narandžaste revolucije" 2004. godine. Tada su protesti izbili zbog predsjedničkih izbora koji su bili falsifikovani upravo u korist Janukoviča. Izbori su ponovljeni i on je izgubio. Nakon toga on očito smatra kao su ga tada zapadni posrednici izigrali.

Ipak, eskalacija krize u Kijevu i širom cijele zemlje mogla bi ga natjerati na ustupke, tvrde posmatrači. Ipak, Janukovič će se upustiti samo u takvu posredničku misiju koja bi podrazumijevala i učešće Rusije. EU se sa svoje strane pokušava da prikaže kako se radi samo o nastavku misije koja je već započweta 2004. godine. Već tokom naredne sedmice u Kijev stoga stiže i evropska opunomoćenica za vanjsku politiku Catherine Ashton.

Pogledajte video 01:51

Autori: Roman Goncharenko/AzerSlanjankić

Odgovorni urednik: Nenad Kreizer