1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Opasnost za multukultralni projekat Kanade

Teroristički napad u Ottawi nije samo šokirao Kandu već bi mogao promijeniti i multietničko društvo ove zemlje. Pitanje pred kojim stoji Kanada sebi mora postaviti i Evropa.

Bio je to dvostruki napad za drugu po površini zemlju na svijetu: izvjesno je da je i ranije bilo pokušaja terorističkih napada u Kanadi, ali su svaki od njih blagovremeno uspjele spriječiti tamošnje snage sigurnosti. Ovaj put se to nije dogodilo. Dva napada navodno islamistički inspirisanih atentatora u nekoliko dana su Kanadu učinili pozornicom globalnog terorizma.

Vjerovatno je još veći šok za Kanađane bio što se drugi napad nije, kao što je slučaj sa prvim, dogodio u Montrealu ili nekoj drugoj metropoli ove zemlje, već u mirnoj prijestonici Ottawi. "Da se takvo što dogodilo u Montrealu ne bi imalo toliki uticaj na stanovništvo, kao što je imalo u Ottawi“, kaže Ursula Lehmkuhl, profesorica za međunarodnu istoriju na Univerzitetu u Trieru. "U Montrealu se uvijek nešto događalo, ali u Ottawi, tom malom uspavanom gradiću, to je šokiralo naciju“, dodaje Lehmkuhl, koja je i predsjednica Društva za kanadske studije.

Veći nadzor

Ottawa

Do juče mirna kanadska prijestonica Ottawa

Reakcija kanadske vlade bila je brza i jasna. Konzervativni premijer Stephen Harper je u obraćanju naciji najavio da njegova zemlja neće dozvoliti da se zastraši i da će pojačati borbu protiv terorizma. Neil MacFarlane, profesor za međunarodne odnose na Univerzitetu Oxford porijeklom iz Kanade, također je uvjeren da se na političke posljedice napada neće dugo čekati:"Polazim od toga da će usmjereni nadzor nad organizovanim grupama povezanim sa ‘Islamskom državom‘ i Al Kaidom postati dosta veći.“

Dogledno proširenje nadzora i kontrole potencijalnih terorista u Kanadi je glede napada i angažmana Kanade u ratu protiv IS-a u Iraku razumljivo, ali nosi i određeni rizik za zemlju. Čak i kanadsko društvo koje se, ističe MacFarland, tradicionalno smatra „prizmom multikulturalizma“ pod vodstvom premijera Harpera već se jasno promijenilo. „To ima veze s tim da je Harper za svoje vladavine zastupao politiku koja je umanjivala politička dostignuća prošle vlade, a koja su bila usmjerena u pravcu multikulturalnosti i različitosti. Na taj proces sam već jednom ukazao kao na `izbjeljivanje Kanade‘", kaže Lehmkuhl.

Akcija sigurnosnih snaga tokom napada na parlament u Ottawi

Akcija sigurnosnih snaga tokom napada na parlament u Ottawi

Bez okruglih stolova

Taj trend bi se mogao još zoštriti. Harperov liberalni prethodnik Jean Chretien je poslije napada 11. septembra etablirao okrugle stolove na kojima su učestvovali predstavnici etničkih i vjerskih grupa u zemlji. Od Harpera se to ne može očekivati, smatra Lehmkuhl.

U Kanadi, kaže MacFarlane, žive mnogi muslimani. Oni žive mirno, razbacani na cijeloj teritoriji zemlje, bez da je to do sada za većinu Kanađana bila bitna tema. "Sada postoji opasnost da ljudi počnu o tome razmišljati i brinuti se. Iz toga proizilazi i opasnost da će zbog toga opstanak i dalja izgradnja našeg multikulturalnog i multietničkog projekta postati teža“, pribojava se MacFarlane.

Odbijanje islama

Prema prošlogodišnjim podacima kanadske statističke službe, islam je u ovoj zemlji postao najbrže rastuća religija. Udio muslimana u ukupnom broju stanovništva iznosi 3,2 procenta. Istovremeno, očito je da sve više Kanađana ima negativan stav prema islamu. Na temelju jedne prošlogodišnje studije, predrasude Kanađana prema islamu su se dramatično pogoršale. Više od polovine stanovnika (54 procenta) je 2013. izjavilo je da ima negativan stav prema islamu. U Quebecu, čija pokrajinska vlada vodi debatu o društvenim vrijednostima, koja je prema mišljenju kritičara primarno usmjerena protiv muslimana, brojnost onih koji su odbacivali islam je 69 procenata.

Cvijeće za ubijenog vojnika Nathana Cirilloa

Cvijeće za ubijenog vojnika Nathana Cirilloa

"Moguće je da je to pojava koju ćemo moći posmatrati na cjelokupnom kanadskom nivou, a to je da politika zauzme jedan oštriji stav“, kaže Lehmkuhl.

Pitanje za Evropu

I za Evropu bi napadi u Kanadi mogli biti najava. "Problem organizovanog terorizma ili potencijalnog terorizma će u narednim mjesecima, zbog situacije u Iraku i na sjeveru Sirije, postati još ozbiljniji“, tvrdi MacFarlane. Iz toga bi se pred multikulturalnom Evropom moglo pojaviti pitanje na koje, smatra MacFarlane, do sada nije eksplicitno odgovoreno.

"Za meine je to interesantno pitanje: ‘Koliko smo spremni žrtvovati da bi zaštitili sopstvenu zemlju?' U Americi je to pitanje postalo jedna od najvažnijih političkih tema, a na evropskom kontinentu to još nije izazvalo ni približnu političku debatu“.

Preporuka redakcije