1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Opasnost od aparthejda u Izraelu

Rezultati jednog istraživanja pokazali su da se razlike u izraelskom društvu sve više povećavaju. Mnogi Izraelci imaju izuzetno radikalna stajališta prema svojim arapskim sugrađanima i Palestincima na Zapadnoj obali.

„Većina Izraelaca podržava aparthejd režim u Izraelu“, bio je naslov komentara poznatog, ali i spornog novinara Gideona Levya, objavljenog u izraelskim dnevnim novinama „Haaretz“ koncem listopada. Već sam naslov teksta izazvao je u Izraelu žestoke reakcije. Tekst se odnosi na nedavno objavljene rezultate istraživanja o stajalištima izraelskih židova prema državi Izrael kao i prema Palestincima koji žive na području Zapadne obale. Ta studija je pokazala da 69 posto ispitanika drži kako bi se Palestincima trebalo oduzeti pravo glasa ukoliko Izrael ovo područje anektira. Isto tako 74 posto ispitanih smatra kako bi na okupiranim područjima bilo dobro izgraditi odvojene autoceste kojima bi se odvojeno služili židovi i Palestinci. Studija nadalje pokazuje kako 38 posto ispitanih „može zamisliti“ da Izrael anektira područje Zapadne obale. No, istodobno se njih 48 posto izjasnilo protiv toga.

Jeruzalem, grad u kojem se napetosti osjećaju na svakom koraku

Jeruzalem, grad u kojem se napetosti osjećaju na svakom koraku

Dašak aparthejda?

Rezultati ovog ispitivanja uvelike su uzbudili duhove i sada mnogi postavljaju pitanje: može li se iz rezultata ankete, poput ove, zaključiti da izraelski ispitanici podržavaju sustave poput aparthejda, odnosno politiku diskriminacije? „Aparthejd se već osjeća u zraku. Ovaj je režim u Izraelu moguć“, kaže primjerice biokemičar sa Sveučilišta u Jeruzalemu Amiram Goldblum, jedan od autora studije. Nakon žestokih kritika na račun objavljenog komentara, uredništvo „Haaretza“ je nakon nekoliko dana promijenilo naslov teksta u „Većina Izraelaca oduzela bi Palestincima pravo glasa u slučaju anektiranja Zapadne obale“.

Međutim, spomenuta studija pokazala je i slijedeće stavove: 49 posto ispitanika drži da bi se država trebala više brinuti o židovima nego o Arapima, 42 posto ispitanih ne želi Arape za susjede a isto toliko ne želi da njihova djeca idu u razred kojeg pohađa neko arapsko dijete. „Iz svega toga proizlazi da jedan značajan dio židovskog društva ima stajališta koja se mogu opisati samo kao nacionalistička i rasistička“, tvrdi Levy.

Žestoke reakcije u internetu

Naselje Har Homa u blizini Betlehema

Naselje Har Homa u blizini Betlehema

Mnogobrojna pisma čitatelja, objavljena na internetu, jasno pokazuju do koje je mjere izraelsko društvo podvojeno. Dok neki autorima studije predbacuju premalen broj ispitanika (503 osobe), drugi primjećuju kako bi rezultati bili gotovo isti po pitanju rasizma i netolerancije u slučaju da su ispitanici bili Palestinci, a oni treći drže kako rezultati studije pokazuju samo činjenično stanje, odnosno – istinu i realnost.

Svi se slažu samo u jednom: odnos prema Palestincima ovisi o vjerskoj pripadnosti ispitanika. Studija je naime isto tako pokazala kako pripadnici ultraortodoksnih židovskih zajednica pokazuju najviše netrpeljivosti prema Palestincima, ortodoksni židovi već nešto manje. „Drugim riječima, može se u svakom slučaju zaključiti kako Izrael više nije jedinstvena zemlja kakva je bila u trenutcima osnivanja, tijekom 40-tih pa sve do 70-tih godina. Od tada je politička desnica postajala sve jača i društvo se počelo dijeliti“, kaže Amiram Goldblum.

Njegovo mišljenje dijele i mnogi drugi. „Za većinu Izraelaca njihova država je preduvjet dostojanstvenog života. No, s druge strane, mnogi religiozni židovi iščekuju dolazak Mesije koji bi trebao ponovno sagraditi hram, spaljen prije 2.000 godina. U redu, ali oni su manjina“, tvrdi nekadašnji izraelski veleposlanik u Njemačkoj Avi Primor za Deutsche Welle.

Izraelski mirovnjaci u Hebronu

Izraelski mirovnjaci u Hebronu

Podvojeno društvo

„Ukoliko se ultraortodoksni židovi domognu vlasti i moći, nestat će demokracije, slobode govora, žene više neće biti ravnopravne s muškarcima, manjine neće imati nikakva prava a prema homoseksualcima će se odnositi kao prema životinjama. Kako će se u jednoj takvoj državi odnositi prema nežidovima, ne želim uopće govoriti“, kaže primjerice pisac David Grossmann, dobitnik Mirovne nagrade njemačkih knjižara.

Drugim riječima, razlike između pojedinih skupina, vjerskih i sekularnih i njihovih različitih stajališta se u Izraelu sve više povećava. Što se tiče njihovog mišljenja o Arapima, odnosno, Palestincima i eventualnom pripajanju okupiranih područja na kojima se nalaze židovska naselja – za sada je većina Izraelaca ipak protiv toga. No, ukoliko se sukob između Palestinaca i Izraelaca ne riješi, u svakom slučaju prijeti opasnost radikalnog pogoršanja odnosa. „Trenutna situacija je plodno tlo za uspjeh radikalnih stranaka i stajališta u Izraelu“, kaže Amiram Goldblum. Hoće li iz takve situacije tada doista nastati jedan pravi aparthejd režim – ili je on već nastao – o tome se u Izraelu još uvijek žestoko diskutira.

Autori: Kersten Knipp / Željka Telišman

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić