1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Opasno zaoštreni odnosi Ankare i Damaska

Nakon što je Sirija oborila turski borbeni avion Ankara se nalazi pred teškom odlukom. Njemačka štampa piše o tursko-sirijskim odnosima.

default

Turski borbeni avion

Turska je nakon što je oboren njen borbeni avion ispred sirijske obale u nedjelju (24.6.) jasno pooštrila ton iako su prve reakcije bile najprije suzdržane. Turska je tako zatražila održavanje kriznog sastanka NATO-a na osnovu Člana 4 Deklaracije Sjeverno-atlantske vojne alijanse. Članak 4 se odnosi na „konsultacije“ u slučaju da neka od članica NATO-a smatra da je njena sigurnost ugrožena, piše Die Welt.

Symbolbild Beziehungen Türkei Syrien

Odnosi Turske i Sirije su znatno narušeni

„Dva dana je prošlo od incidenta i pooštravanja turske reakcije. Turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu izjavio je kako želi najprije sakupiti sve informacije. No ovdje je više bilo riječi o tome da se sa liderima velikih sila i međunarodne zajednice raspravi o tome kako se ovaj incident politički može iskoristiti da bi se povećao pritisak na sirijsku vladu. Davutoglu je telefonski razgovarao sa ministrima vanjskih poslova SAD-a, Rusije, Francuske, Engleske, Njemačke i Kine, kao i Saudijske Arabije (koja želi naoružati sirijske pobunjenike), Katara (koji podržava pobunjenike) i Jordanom (koji kao i Turska graniči sa Sirijom i koji je saveznik SAD-a). On je osim toga, prema navodima turskih medija, razgovarao sa povjerenicom EU za vanjsku politiku Ketrin Ešton, generalnim tajnikom UN-a Ban Ki Munom kao i sa generalnim tajnikom Arapske lige. Tek nakon ovih razgovora Davutoglu je započeo sa retoričkim udarcima", navodi Die Welt.

Prednosti i rizici za Tursku

Die Welt konstatira da je za sada neizvjesno da li će sastanak NATO-a (koji će biti održan u utorak, 26.06.) imati za rezultat više od srditih riječi.

„Nećemo djelovati jednostrano, rekao je Davutoglu. Intervencija bi za Tursku imala i prednosti i rizike. U prednosti bi se ubrojao uspjeh da se Ankara etablira kao jedina muslimanska velika sila u regionu. Turska tome stremi već godinama i često moć predstavlja kao 'soft power'. Ipak na taj način do sada nije uspjela provesti svoja nastojanja da bude velika sila, stoga bi mogla smatrati neophodnim da jednom demonstrira i svoju 'hard power'. Osim toga Ankari bi bilo prijatno da promijeni činjenicu da je Iran u Siriji odlučujuća sila.

Fotoreportage von der Grenze zwischen Türkei und Syrien 5

Granica između Turske i Sirije

No rizici su ogromni. Prije svega bi bio ugrožen ekonomski važniji odnos sa Rusijom. Moskva u Siriji ima jednu od najvažnijih vojnih baza svoje mornarice i podržava režim Bašara al Asada. Sirija bi rušenjem Asada mogla propasti. A to bi ponovo zaoštrilo probleme s Kurdima u Turskoj. Islamistička radikalizacija Sirije bi se mogla proširiti i na sve jači, ali do sada pasivni turski Hezbolah", zaključuje Die Welt.

Sačuvati mir

„Samo još jedna varnica i Srednji istok je u plamenu. Zbog toga, nakon rušenja turskog borbenog aviona, niko od strana u ovom incidentu, ali ni od njihovih saveznika ne može sebi priuštiti da izgubi glavu. Previše konflikata se nagomilava: ustanak u Siriji, rastuća napetost između Damaska i arapskih država i Turske, nesigurna situacija u Libanu, neriješeni palestinski konflikt i sukob oko iranskog atomskog programa. Ukoliko bi sada došlo do vojnog konflikta to ne bi bila katastrofa samo za region", komentira Sueddeutsche Zeitung.

„Mišljenje da sirijska vlada, koja se suočava sa unutarnjim konfliktom, samo čeka priliku kako bi primorala na rat Tursku je izvan svake pameti. Ako se išta može uvidjeti nakon obaranja turskog borbenog aviona onda je to koliko je režim u Damasku nervozan", komentira Frankfurter Allgemeine Zeitung.

Autorica: Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Svetozar Savić