1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Opasne pukotine u nuklearnim reaktorima

Japan se i danas, četiri godine kasnije, još uvijek bori sa posljedicama katastrofe u Fukušimi. A kakva je situacija u Evropi? Pukotine u belgijskim atomskim reaktorima zabrinule su stručnjake…

U reaktorskim sudovima belgijskih nuklearnih elektrana Doel 3 i Tihange 2 stručnjaci za koroziju našli su više hiljada pukotina. Moguće je da su one nastale usljed dosad nepoznatog fenomena zamora materijala. Ali, pošto se u takvim sudovima odvija lančana reakcija, pukotine predstavljaju rizik za bezbjednost. Sudovi se nalaze pod visokim pritiskom i nestabilnost koju izazivaju pukotine mogla bi da dovede do oslobađanja radijacije za katastrofalnim posljedicama.

Potrebno ispitati sve reaktore u svijetu

Posljedice pukotina u belgijskim atomskim reaktorima mogle bi biti „problem za čitavu nuklearnu industriju“, rekao je Jan Bens, generalni direktor belgijskog Zavoda za kontrolu nuklearnih elektrana FANC. Otkriće zamora materijala je pitanje od svjetske važnosti. „Bio bih zaista iznenađen kada bi se pokazalo da se to nije pojavilo nigde drugde“, kaže specijalista za koroziju metala Valter Bogarts sa Univerziteta u Levenu. On smatra da je problem korozije u čitavom svijetu potcijenjen.

Europa Demonstrationen gegen Atomkraft 25. April 2011

Digbi Mekdonals zajedno sa Bogartsom analizira pukotine i savjetuje vlasnike atomskih elektrana i državne nadzorne organe da ponovo provjere stanje u nuklearkama širom svijeta. „Svi vlasnici nuklearki bi na to trebalo da se obavežu“, kaže Mekdonald: „Rezultati ispitivanja bi mogli biti bezazleni – ili pak tako zabrinjavajući da bi reaktori mogli da budu i zatvoreni“.

Zamor materijala veći nego što se mislilo

Poznato je da u reaktorskim sudovima pod uticajem pritiska, temperature i radijacije dolazi do zamora materijala. U belgijskom Centru za nuklearna istraživanja u Molu je ustanovljeno „da materijal usljed radioaktivnog zračenja slabi u mnogo većoj mjeri nego što se dosad pretpostavljalo“, kaže Hajnc Smital, nuklearni fizičar i specijalista za atomsku energiju organizacije Grinpis.

Prema saznanjima stručnjaka, u zidove reaktora bi mogao da prodre vodonik. Tako bi se povećao unutrašnji pritisak u čeliku, a to bi moglo da prouzrokuje devijacije materijala i pukotine veličine od nekoliko milimetara „pa do sedam centimetara“, kako kaže Smital. U belgijskom reaktoru Doel 3 stručnjaci su ultrazvukom testirali ukupno 13.047 pukotina i 3149 pukotina u reaktoru Tihange 2. Reaktori su trenutno van pogona i na zna se da li će ikada ponovo proraditi.

Opasnost za atomsku industriju

Zamor materijala u tim reaktorima imaće i političke posljedice. Sada će morati da se ispitaju i drugi reaktori širom svijeta i moglo bi doći do talasa zatvaranja nuklearnih elektrana. Grinpis je do tačnih rezultata ispitivanja došao preko suda. „Trenutno se o svemu još pregovara; no, nazire se već da je u pitanju vrlo osjetljiva tema i da bi ova priča mogla da ima velike posljedice po čitavu atomsku industriju“. Grinpis traži da se ispitaju svi svjetski reaktori.

Njemačko ministarstvo za žitovnu sredinu je saopštilo da će hitno stupiti u kontakt sa belgijskim nadzornim organima i ispitati u kojoj mjeri saznanja iz Belgije mogu da budu korisna i u Njemačkoj.

Organizacija Grinpis smatra i da rezultati ispitivanja iz Belgije govore i o sve većoj opasnosti koju predstavljaju stare nuklearne elektrane. Prosječna starost tih elektrana u svijetu iznosi 29 godina. „One više nisu na aktuelnom tehničkom nivou što može biti opasno čak i u slučaju modernizacije“, kaže Hajnc Smital: „Sada nam je potreban scenario za stavljanje reaktorâ van pogona. Svaka zemlja bi trebalo da ima takav plan.“