1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Opasan teren - rad na deminiranju

Više od 80 zemalja u svijetu se bori sa problemom mina. Među žrtvama su često djeca. Njemačka širom svijeta financira programe deminiranja.

default

Zadatak koji nije lagan

Do sada se sve dobro odvijalo. No, to ni u kom slučaju nije nešto što se podrazumijeva. Peter Willers se bavi ovim opasnim poslom: Ovaj bivši pukovnik Bundeswehra posljednje četiri godine boravi u Kambodži gdje pomaže pri čišćenju od mina, neeksplodiranih bombi i granata koje potiču iz građanskog rata koji je trajao 30 godina. "Svako, ko radi, pravi greške. Ali kada neko od nas napravi grešku to ga košta života ili u najmanju ruku gubitka stopala," kaže Willers.

Za ovog 72-godišnjaka to nije samo teorija: On već 10 godina, po zadataku Ministarstva vanjskih poslova, širom svijeta radi na deminiranju. Tako je boravio na Kosovu, u Čadu i u Ruandi. Na Kosovu su dvojica njegovih kolega izgubila stopalo, u Čadu je poginuo zamjenik komandanta jedinice i još pet kolega.

Minen-Warnschild in Bosnien

BiH predstavlja jedan od najvećih problema u svijetu

U BiH i dalje izuzetno teško stanje

Posao financira njemačko Ministarstvo vanjskih poslova. Prema zvaničnim navodima ministarstvo je od 1992. godine izdvojilo oko 217 miliona eura za deminiranje širom svijeta. Njemačka ima odgovornost da učestvuje u procesu deminiranja, smatra Anne Jung iz organizacije Medico International. "Njemačke firme već desetljećima dobro posluju sa proizvođačima ovog smrtonosnog oružja," kaže Anne Jung. Ona kaže da je zabilježen uspjeh kada je riječ o deminiranju, da je u međuvremenu više očišćenih, nego postavljenih mina i upozorava: "Žrtva mina ostaje cijeli život žrtva. Mi ćemo se još desetljećima morati brinuti za ove žrtve."

Tu činjenicu svakodnevno ima pred svojim očima Christian Schlierf, tehničar na ortopediji. On od 2001. godine radi u BiH koja i dalje važi za jedan od najtežih slučajeva u cijelom svijetu. U BiH su stoga česte nesreće zbog nedeminiranih područja. "Seljaci ili djeca često idu u šumu kako bi donijeli drva i naiđu na mine," kaže Schlierf. "To su tipične žrtve." U slučajevima gdje su žrtve preživjele dolazi do teških povreda usljed kojih žrtve ostaju bez ruku ili nogu, ali isto tako i do teških duševnih bolova. Jedna Schlierfova pacijentica tako je ostala živa, ali je izgubila cijelu porodicu.

Njemačko ministarstvo vanjskih poslova je u ovoj godini za deminiranje na području Balkana planiralo izdvojiti dva miliona eura. No i dalje ostaje još mnogo toga što se mora uraditi.

Autori: Dennis Stute / Zorica Ilić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić