1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Oluja" protiv civila ili vojnih ciljeva?

Trinaest mjeseci nakon što su u Haškom tribunalu izrečene presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, danas (14.05.) se održava rasprava o njihovim žalbama.

Former Croatian General Ante Gotovina, center, is seen during his initial appearance at the courtroom of the Yugoslav war crimes tribunal in The Hague, the Netherlands, Monday Dec. 12, 2005. Gotovina is indicted on seven counts of crimes against humanity for the killings of at least 150 Serbs by troops under his command, the expulsion of tens of thousands of others and the destruction and pillaging of at least 11 Serb villages during the closing months of the Croatian war in 1995. Gotovina was third on the tribunal's most wanted list, preceded only by Bosnian Serb leader Radovan Karadzic and his top commander Ratko Mladic. (ddp images/AP Photo/Ed Oudenaarden, Pool))

Mutmaßlicher Kriegsverbrecher Ante Gotovina vor UN Tribunal

Po optužbi za zločine počinjene nad srpskim civilima u operaciji "Oluja" u ljeto 1995. godine, zapovjednik Zbornog područja Split, general Gotovina osuđen je na 24 godine zatvora, a general Markač, komandant specijalne policije koja je učestvovala u toj operaciji, na 18 godina. Oba optužena su se žalila na presudu. Zastupnici tužbe nisu podnijeli žalbu, što bi se moglo tumačiti tako da smatraju da su odmjerene kazne adekvatne.

U središtu rasprave o žalbi Ante Gotovine su artiljerijski napadi na Knin, Benkovac, Obrovac i Gračac na početku operacije. Teza zastupnika odbrane hrvatskog generala je da je Pretresno vijeće pogriješilo kad je ocijenilo da su ti napadi izvedeni protiv civila i civilnih objekata. Naprotiv, tvrdili su da su se narađenja generala Gotovine odnosila isključivo na vojne ciljeve. Advokat Luka Mišetić je naglasio da je Pretresno vijeće pogriješilo kad je prihvatilo udaljenost od 200 metara od vojnih objekata kao granicu izvan koje su ciljevi samo civili i civilni objekti. To je proizvoljna granica, pa ipak izvan nje nije bilo žrtava, tvrdio je Mišetić.

"Časni sude, mi tvrdimo da je 99,5% projektila palo unutar margine (od 200 metara) pogreške oružja Hrvatske vojske, i da je to vrlo snažan argument za zaključak da su naređenja generala Gotovine sprovedena u djelo na takav način da su gađani samo vojni objekti. Ovaj nalaz se u vrlo velikoj mjeri poklapa sa onim što su pronašli vojni promatrači Ujedinjenih naroda. Oni su zaključili da je samo tri do pet projektila palo van neposredne blizine vojnih ciljeva," rekao je on. 

Advokati Ante Gotovine su istakli i da u Kninu ni jedan civil nije poginuo niti je ranjen od artiljerijskih projektila ispaljenih sa položaja Hrvatske vojske, a da nije nanesena ni velika materijalna šteta.

General Markac

General Markač

Tužiteljstvo: Meta su bili civili

Nasuprot tome, tužioci su isticali da je Pretresno vijeće pravilno utvrdilo da su meta artiljerijskih napada u operaciji "Oluja" bili civili i civilni objekti. Namjera je bila izazivanje straha, panike i haosa, kako bi se srpsko stanovništvo prinudilo da napusti kninsku krajinu. Optuženi je izdavao naređenja za napade na gradove, dakle ne na vojne objekte u gradovima, nego na cijele gradove, što znači na civilno stanovništvo u njima. Artiljerijski napadi su izvršeni u cilju progona i deportacija, i stoga su bili nezakoniti. Tako su tada odlučile najviše vojne i političke ličnosti Hrvatske, koje su zajedno sa optuženima učesnici zajedničkog zločinačkog poduhvata, rekao je tužilac Daglas (Douglas) Stringer.

"Kao i Pretresno vijeće, i Žalbeno vijeće treba da razmotri razgovore i sporazume koji su razmotreni četiri dana ranije na sastanku na Brionima 31. jula 1995. godine. Na tom sastanku Ante Gotovina, Mladen Markač i drugi savjetnici visokog nivoa hrvatskog predsjednika Tuđmana razgovarali su o ponovnom zauzimanju Krajine tokom planirane vojne akcije, koja će postati operacija Oluja. Transkript objelodanjuje da je glavni cilj bio da se obezbijedi da upravo civilno stanovništvo bude protjerano iz tog područja u sklopu te vojne operacije", rekao je tužilac Stringer.

Konačnu odluku sudija da li prihvataju ili odbijaju žalbe na presudu, prema dosadašnjoj praksi Tribunala, ne bi trebalo očekivati u roku manjem od godinu dana.

Autor: Dževad Sabljaković

Odgovorna urednica: Zorica Ilić