1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

"Oluja" 19 godina poslije

Obilježava se 19 godina od vojne akcije „Oluja“ kada je hrvatska vojska ušla u Knin. U RS-u i Srbiji se procjenjuje da je nakon te akcije ubijeno je i nestalo oko dvije hiljade Srba, a protjerano oko 220 hiljada.

default

Spomenik poginulima u Oluji

Prema podacima udruženja koja okupljaju Srbe, izbjegle iz Hrvatske u proteklom ratu, ali i zvaničnim podacima u Banjaluci i Beogradu oko 220 hiljada građana srpske nacinalnosti protjerano je sa svojih ognjišta u vojnoj akciji „Oluja“ 1995. godine. Iz te izbjegličke kolone najviše Srba ostalo je da živi u Banjaluci i Beogradu, a veliki broj je otišao i u druge evropske zemlje.

„Mi smo došli goli i bosi u Banjaluku i danas smo beskućnici. Sve sam izgubio u Benkovcu gdje i danas imam veliku kuću, ali ne mogu do nje. Podstanar sam, ja ne radim nigdje, ni žena. Ovo je tiho umiranje. Ovdje sam ostao jer mi je ovaj narod nekako biliži, nisam htio ići u Srbiju, ali džaba, ne mogu da ostvarim ništa. Ni resorno ministarstvo ne radi ništa da nas zaštiti“, priča Mile Rujak iz Benkovca, prisjećajući se protjerivanja prije 19 godina i kilometarskih izbjegličkih kolona koje su iz tadašnje Krajine u Hrvatskoj krenule put Srbije.

Dusan Radjenovic

Dušan Rađenović

Traže imovinu iako su je zamijenili

Ovo je sudbina većine ljudi koji su protjerani iz Hrvatske a koji danas žive ili na prostoru BiH ili Srbije. Imovinu su zamjenili pretežno sa Hrvatima koji su živjeli na teritoriji Republike Srpske ili Srbije i potpisali ugovore koje danas ne priznaju vlasti Hrvatske, ali se njihovi slučajevi ne rješavaju ni u korist izbjeglih na sudovima u BiH. Tako da su ti ljudi danas uglavnom prepušteni sami sebi. Jedan od njih je i Dušan Rađenović koji je sa porodicom izbjegao iz Gline u ranim jutarnjim časovima, 5. avgusta 1995. godine, odmah po početku akcije „Oluja“, i ostao u Banjaluci. Mijenjao je kuću sa jednom hrvatskom porodicom koja danas traži povrat svoje imovine. Dušan je nemoćan:

„Porodica mi je bila u koloni, tu je bio užas, ljudi su umirali. Kada smo došli do Dvora tu su nas napali. Izbjegli smo, ostali u Banjaluci, zamijenili smo imovinu, ali je to na sudu. Obnovili smo tu kuću, ali stari vlasnik sada traži kuću nazad. Mi smo potpisali ugovore o zamjeni i on je dolazio ovdje kada smo to renovirali i rekao je čak neka mi je Bog na pomoći ako uspijem to sve da završim. Ja sam uspio i on sada sve traži nazad a ja nemam pravo na svoju imovinu koju sam ostavio u Glini“, priča Dušan Rađenović, vidno potresen kaže nepravdom koja je zadesila ne samo njega već i ostale ljude koji su u istoj situaciji.

Dusan Radjenovic

Slobodan Perić

Nema segmenta života bez problema

Slobodan Perić, advokat je koji danas živi i radi u Banjaluci. Izbjegao je iz Like prije 19 godina, ostavio imovinu, koju nikada nije uspio povratiti. Za Hrvatsku su Srbi, kaže Perić građani drugog reda, koji tamo nemaju šta da traže:„Što se tiče problema Srba iz Krajine, nema segmenta života u kojem oni nemaju problema. Dakle ostali su bez imovine, bez statusa,...“

Ako se ovom doda da je svake godine sve manje ljudi na obilježavanju godišnjice protjerivanja Srba iz Hrvatske, predstavnici udruženja koja okupljaju protjerane, smatraju da se radi o sramotnom, potezu aktuelne vlasti. Predsjednik Udruženja radnika izbjeglih iz Hrvatske Nikola Puzigaća kaže: “Svake godine nas je sve manje, jer je politika uzela maha a ona ništa nije uradila po pitanju ovoga. Ovoj sirotinji je sve gore i gore."