1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Olakšano traženje nestalih

Mostarska deklaracija početak je globalne inicijative kojoj bi se trebale pridružiti sve države suočene s problemima nestalih. BiH, Crna Gora, Hrvatska i Srbija postigle su najveće rezultate u potrazi za nestalim.

default

Izetbegović, Mueller, Josipović i Nikolić na potpisivanju Mostarske deklaracije 29.08.2014. godine

Prema podacima Međunarodne komisije za nestale osobe (International Commission on Missing Persons – ICMP), u ratovima na području bivše Jugoslavije nestalo je oko 40 hiljada ljudi. Najveći dio, 30.000 ljudi, nestao je u BiH. Još se traga za oko 14.000 nestalih, od čega se u BiH traga za oko 10.000 ljudi.

Ni dvadeset godina nakon rata u BiH Ramo Salkić ne zna gdje je njegov otac. Ogorčen je na sistem koji nije u stanju pronaći posmrtne ostatke njegovog oca i drugih osoba nestalih u proteklom ratu. „Brata sam pronašao, ali ne i oca. Zvali su me jednom iz Tuzle, ali nisu imali sve kosti. Rekli su mi da još malo sačekam, ali još nema ništa od toga“, kaže Salkić.

Radivoje Jeremić izgubio je dva brata. „Radovana smo našli i sahranili, a za Markom i dalje tragamo. Prošlo je dvadeset godina, obraćao sam se svima, UNHCR-u, Crvenom krstu i drugim međunarodnim organizacijama. Davao sam izjave, vadili su mi krv, sve smo učinili, ali od Marka nema ni traga ni glasa“, kaže Jeremić.

Udruženja iz RS-a nisu bila u Mostaru

Ovo su samo neka od brojnih svjedočenja članova porodica nestalih u BiH. Predstavnici udruženja stradalih i nestalih iz Republike Srpske (RS) nisu u petak (29.8.) prisustvovali potpisivanju Mostarske deklaracije. Kažu da su nezadovoljni radom Instituta za nestale osobe BiH, odnosno dinanikom potrage za žrtvama srpske nacionalnosti.

Vermisste Personen aus den Balkan Kriegen werden gesucht Treffen in Mostar 29.08.2014

Mueller i Nikolić u Mostaru

Zvaničnici RS-a tvrde da se u ovom entitetu traga za oko 1.600 osoba nestalih u proteklom ratu. Naglašavaju da potpisivanje Mostarske deklaracije „nije usaglašeno sa RS-om“, te da predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetbegović „ne može individualno potpisati takvu deklaraciju“. Predstavnici žrtava iz RS-a najavljuju i pokretanje sporova pred Evropskim sudom za ljudska prava.

Uprkos bojkotu udruženja iz RS-a, predsjednici Srbije Tomislav Nikolić, Hrvatske Ivo Josipović, Crne Gore Filip Vujanović i predsjedavajući Predsjedništva BiH Bakir Izetebgović, koji su prisustvovali konferenciji u Mostaru i potpisali deklaraciju, optimisti su u pogledu intenziviranja potrage za osobama koje su nestale na području bivše Jugoslavije tokom ratova devedestih godina.

Države regije mogu biti primjer drugima

Predsjednici tvrde da Mostarska deklaracija precizira uloge država u procesu rješavanja pitanja nestalih i članova njihovih porodica. Deklaracija, također, naglašava primarnu odgovornost državnih tijela u radu na pitanju nestalih i potrebu da se osiguraju mehanizmi poštivanja ljudska prava i principi vladavine zakona.

Portparol ICMP-a Jasmin Agović kaže da Deklaracija afirmiše rezultate koji su u proteklim godinama postignuti u potrazi za nestalim i potvrđuje spremnost da se proces potrage nastavi. Ključ uspjeha je u međusobnoj saradnji, tvrdi Agović.

Pristina Vermisst Balkan Kosovo

U zemljama bivše Jugoslavije se još uvijek traga za oko 14 000 nestalih

„ICMP je prepoznala činjenicu da su Hrvatska, Srbija, BiH i Crna Gora, pojedinačno i zajednički uzajamno sarađujući postigle najveće rezultate u rješavanju bolnog pitanja velikog broja nestalih u ratovima, pa se njihov primjer želi ponuditi i drugim državama u svijetu koje se suočavaju s tim problemom“, rekao je Agović za agenciju Beta.

Deklaracija ima međunarodni karakter

Deklaracija je međunarodni instrument i ICMP će podstaći i druge zemlje na Zapadnom Balkanu te drugim dijelovima svijeta da je potpišu. Države kao što su Argentina, Čile, Južna Afrika i mnoge druge koje se suočavaju sa pitanjem nestalih osoba će također biti pozvane da potpišu ovaj dokument.

Deklaracija je potpisana na inicijativu predsjedavajućeg ICM-a Thomasa Mullera koji je kazao da su države regije u više od 70 posto slučajeva rasvijetlile sudbinu nestalih. „Taj postotak do sada nije zabilježen i predstavlja pozitivan primjer za sve ostale države koje se suočavaju s tim problemom“, rekao je Muller.

„Mi, ipak, ulazimo u najtežu fazu procesa traženja nestalih, a to je ona faza u kojoj je sve teže doći do tačne, provjerene informacije o nestalima, faza u kojoj je broj informacija sve manji“, rekla je portparol Instituta za traženje nestalih BiH Lejla Čengić. U jedanaest bh. centara za obdukciju i identifikaciju žrtava proteklog rata trenutno se nalazi oko 4.000 neidentificiranih posmrtnih ostataka.