1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Program

Oktobar

Rezultate izbora u Bosni i Hercegovini listovi na njemačkom govornom području ocjenjuju kao povratak nacionalizmu iz 90-ih i podršku dokazano korumpiranom i nefunkcionalnom sistemu koji građanima nanosi štetu.

„Frankfurter Rundschaua“ u članu posvećenom rezultatima izbora u BiH je u oktobru pored ostalog naveo: " Nije samo stanovnicima BiH nejasno kako se može upravljati ovom zemljom sa tri naroda. Ni Aldin Širanović, kao ni razjareni učesnici februarskih demonstracija, nisu imali rješenje. Ne znaju to ni međunarodni zvaničnici i posmatrači koji ovu zemlju sa 3,8 miliona stanovnika, podijeljenu između tri naroda, već 20 godina zasipaju savjetima i zahtjevima. Tek je svaki drugi građanin BiH izašao na izbore i to uglavnom kako bi glasao za stranku koja njemu, ili nekome iz njegove porodice, osigurava neko od rijetkih radnih mjesta. 'Građani su izabrali tri radikala koje će uništiti BiH', piše „Frankfurter Rundschaua“.

Teror broja tri

Bosnom i Hercegovinom dominira broj tri: tri naroda, tri jezika, tri predsjednika, predstavnici tri naroda na važnijim političkiim pozicijama, tri ento-nacionalističke stranke… Nacionalisti se na vlasti održavaju zahvaljujući produbljivanju etničkih podjela, piše „Neue Züricher Zeitung“.

„U BiH postoji više od 100 ministara. Neki kažu da ih ima 130, a neki spominju još veću brojku. Tome spada i oko 800 parlamentaraca i to u državi sa manje od četiri miliona stanovnika. Takva zemlja, u kojoj skoro polovina budžeta odlazi na finansiranje državnog aparata, u kome svaki od tri naroda, kada se raspravlja o važnijim pitanjima, ima pravo veta, ne može napredovati. Ako čak i ambasadori bh. političare kritikuju i karakrterišu kao kormpirane i nesposobne, onda su oni bez sumnje u pravu. Politička kasta u BiH je privilegovana i živi na visokom nivou , koji je miljama daleko od nužde sa kojom se narod suočava. To su dva paralelna univerzuma.

Krivci za to su i predstavnici Zapada, koji prisilio sukobljene strane u BiH na potpisivanje Dejtona, baziranog na etničkim principima skrojenom Ustavu sa komplikovanom procedurom odlučivanja i glomaznom birokratijom.

BiH je zemlja koju Zapad u ovoj formi ne želi, ali je, zbog njene teritorijalne cjelovitosti, mora prihvatiti. Bosanski Srbi se žele otcijepiti. Za njih je BiH tvorevina koja se nasilno održava izvana.Bosanski Hrvati se u Federaciji osjećaju majoriziranim od strane Bosnjaka i žele, isto kao i Srbi, svoj entitet. Bošnjaci se pak zalažu za cjelovitu BiH sa više ovlasti za zajedničku vladu“, piše „Neue Züricher Zeitung“.

Vrijeme je za brigu o BiH

Škripeći zubima, Bosnaci su izabrali nove vođe. U nedostatku alternative to su političari koji su već dokazali da BiH ne mogu ili ne žele povesti naprijed, napisao je kolumnist "Süddeutsche Zeitunga" i istakao važnost uloge vodećih evropskih političara za situaciju u BiH.

"Ova balkanska zemlja je rasparčana, korumpirana i ima mizernu vladu. Koliko su građani time isfrustrirani, pokazalo se kada su u februaru tokom demonstracija zapalili zgradu vlade. Bile su to demonstracije koje su i na međunardonom nivou, kao i u bh. stranačkim središtima, brzo zaboravljene. Čak i poslije katastrofalih poplava i klizišta ovog ljeta su mnogobrojni političari mirne duše otiši na godišnje odmore, a ponovna izgradnja se skoro nije ni dodgodila. Glede ovog bosanskog zastoja se neće ništa promijeniti sve dok kancelarka Angela Merkel i drugi vodeći evropski političari ne preduzmu nove korake usmjerene ka novom uređenju BiH i ne uklone sputavajuće podjele.

Pravno je to moguće. Najzad, BiH je još uvijek pod nadzorom i kontrolom međunarodne zajednice. No, da ova zbog brojnih kriza trenutno ne brine puno za BiH je na prvi pogled i razumljivo. Ali, to je greška. Da se dugogodišnje ignorisanje siromaštva i loše privredne politike pred vratima EU može obiti o glavu već sada nagovještavaju vijesti o stotinama radikaliziranih Bosanaca, koji se bore u teroristickoj organizaciji IS-a, trenutno samo u Siriji ili u Iraku", zaključuje se u komentaru "Süddeutsche Zeitunga".

default

Kako se raspala Jugoslavija?

Ratna dešavanja koja su pratila raspad SFRJ bila su razorna za region. Novonastale države izlaz iz krize vide u ulasku u EU. Jedan od uslova za brže eurointegracije, koji stiže iz Brisela, jeste regionalna saradnja.