1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Okrugli sto: kosovski Bošnjaci

Alija Refki25. mart 2006

Okrugli sto na temu identitet kosovskih Bošnjaka i bosanski jezik

https://p.dw.com/p/AUvy
Foto: picture-alliance/ dpa

Na temu “Identitet kosovskih Bošnjaka i bosanski jezik “ u petak je u Prizrenu održan okruglo sto kome je izmedju ostalog prisustvovalo i nekoliko profesora iz Sarajeva na čelu sa akademikom Muhamedom Filipovićem. Kosntatovano je da identitet kosovskih Bošnjaka nije zaokružen i da se za ovu zajednicu ovdje koristi čak šest termina. Rečeno je da je bosnaki jezik u upotrebi u Prizrenu, Dragašu, Peći i Istoku. Jedinstven je bio stav da Bošnjaci iz BiH skoro ništa ne čine za svoje sunarodnike na Kosovu. Predstavnik bosnjačke koalicije “Vakat” i aktuelni ministar zdravlja u vladi Kosova Sadik Idrizi je to ovako pojasnio.

“ Koliko smo puta do sada odlazili u Sarajevo po knjige, po probleme naših studenata koji se tamo tretiraju kao “poslednji mohikanci”. Mi do sada nismo dobili neki pozitivan signal iz Bosne. Nismo imali odredjene posjete iz Bosne koje bi nam dale neka ohrabrenja da mi ovdje na Kosovu možemo da očekujemo neku pomoć od matične države”

Podržavši ministra Idrizija, akademik Filipović je za naš program ovim povodom kazao:

“Činjenica je da bosansko političko i državno rukovodstvo mora da iskaže svoju brigu i da preduzme odgovarajuće mjere da bi bilo partner ovdašnjih faktora koji odlučuju o sudbinama ljudi na ovom prostoru”.

Prije rata na Kosovu je živjelo stotinak hiljada Bošnjaka. Prema podacima predstavnika političkih partija sada ih je ostalo duplo manje. Četrdesetak hiljada se iselilo a preostali se polako asimiliraju, putem škola najčešće. Kako se čulo na poslednjem Forumu Bošnjaka Kosova u Prištini samo u prizrenskoj opštini oko dvije hiljade bošnjačkih učenika nastavu pohadja na nematernjem albanskom ili turskom jeziku.

Prema nezvaničnim podacima na Kosovu ima oko šest hiljada učenika koji nakon septembra 1999. godine nastavu najčešće pohadjaju po udžbenicima i programima iz BiH.

Osim osnovnih i srednjih škola koje finanisra kosovsko ministarstvo za obrazovanje nauku i tehnologiju postoje i Edukativni i fakultet za biznis u Prizrenu, odnosno Peći gde se godišnje upiše 50-ak brucoša. Na ostalim fakultetima Univerziteta u Prištini nastava se održava na albanskom pa zato veliki broj Bošnjaka na studije odlazi u Sarajevo a u poslednje tri godine i u Tursku.

Kao olakšavajuću okolnost nadležni sa Univerziteta u Prištini, koji sve više u poslednje vrijeme shvataju ovaj problem, iznijeli su mogućnost da se na ostalim fakultetima u Prištini upisuje u prosjeku po pet Bošnjaka koji bi predavanja slušali na albanskom a odgovarali na bosanskom. To medjutim još nije zaživjelo.