1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Okreće li EU leđa Zapadnom Balkanu?

U EU je izbio otvoreni sukob o pitanju daljeg proširenja. Francuska i Njemačka su kao uvjet svakog proširenja postavili usvajanje Lisabonskog ugovora. Ovo je jedna od tema kojom se bavi njemačka štampa.

default

Evropski povjernik za vanjsku sigurnost Havijer Solana i francuski šef diplomatije Bernar Kušner

List "Die Welt" piše da bi shodno zahtjevima Francuske i Njemačke trebalo prije svega doći do prolongiranja prijema u EU balkanskih zemalja. Zemlje Zapadnog Balkana bi tako trebale biti primljene tek 2011.godine.

„Njemačka Vlada je čvrsto uvjerena da EU nije u stanju primati nove članice bez Lisabonskog ugovora,“ čulo se iz krugova njemačke Vlade na marginama sastanka ministara vanjskih poslova u Hluboki nad Vltavom održanog proteklog vikenda (27./28..03). Francuski ministar vanjskih poslova Bernar Kušner je također rekao kako bez Lisabonskog ugovora nema daljeg proširenja EU.

Carl Bildt

Carl Bildt - Zaustavljanje proširenja moglo bi dovesti do konsekvenci za Balkan

Incko kritizira Merkelovu

Većina zemalja EU je protiv povezivanja ratifikacije Ugovora o reformi europskih institucija sa pitanjem proširenja i osuđuje zahtjeve iz Pariza i Berlina. Njemačka kancelarka Angela Merkel se našla na meti kritika. Među kritičarima je bio i novi visoki predstavnik u BiH, Valentin Incko, koji je kritizirao Merkelovu zbog „zamora u proširenju EU“.

"Die Welt" podsjeća da su protiv ovakvog stava Merkelove bili i češki ministar vanjskih poslova Karel Švarzenberg, luksemburški Jean Asselborn, a švedski ministar vanjskih poslova Karl Bildt upozorio je na opasnost od novih konflikata na Balkanu: „Ako im pred nosom zalupimo vrata, moglo bi doći do katastrofalnih posljedica za region,“ rekao je Bildt.

Odgoda obećanja

Konflikt unutar EU je oštar, ocjenjuje "Die Welt", a budućnost Lisabonskog ugovora je neizvjesna nakon pada Vlade u Češkoj.

Karte der EU Mitgliedsländer

Članice EU - Balkan na čekanju

„No, šefovi država i Vlada su zapadnobalkanskim zemljama obećali pristup još u junu 2003. godine u Solunu. Sada postoje pritisci da se izvršenje obećanja obustavi. Europski povjerenik za proširenje Oli Rehn najavio je da u ovoj godini ima u vidi samo uvođenje viznih olakšica. To je važan korak, ali nedovoljan za zemlje Zapadnog Balkana. Srbija, Albanija i BiH žele u narednim mjesecima podnijeti formalni zahtjev za prijem u EU. Crna Gora je taj zahtjev podnijela još u decembru prošle godine. No, zemlje članice se o tome još nisu izjasnile. „To nije tehničko pitanje, već političko,“ piše Die Welt pozivajući se na informacije iz krugova bliskih njemačkoj Vladi.

Ko će plaćati krizu?

„Mi nećemo plaćati vašu krizu" – Pod ovim sloganom su tokom vikenda održane demonstracije i u Njemačkoj zbog finansijske krize.

G20 Gipfel Demonstrationen

Demonstracije u Frankfurtu, 28.03.2009.

„Unatoč sve dramatičnijim podacima iz privrede posljedice krize na brojne ljude u svakodnevnici još nisu vidljive. Iako postoji slika „bogatog neprijatelja“, teško je utvrditi konkretnu adresu na koju bi se poslali brojni zahtjevi. Uz to uzroci krize su isto tako komplicirani kao i prijedlozi za pronalazak rješenja – što otežava formiranje efektnih slogana i samim tim mobilizaciju protestanata. Pa, ipak i organizator protesta se moraju zapitati da li su sve učinili kako treba. Nastup nekih lijevoekstremnih grupa zaprepašćuje moguće umjerenije učesnike, posebno kada dođe do sukoba, kao što je to bio slučaj među samim učesnicima u Frankfurtu ili pak do sukoba sa policijom kao što se desilo u Berlinu. Protestanti ne moraju biti jedinstveni u svim pitanjima. No, ako je država za jedne protivnik, protiv kojeg se bore, a za druge predstavlja nekoga u koga se nadaju da će regulirati i demokratizirati privredu, onda je to već strateški problem,“ komentira Tageszeitung.