Ohrabrenje Srbiji da nastavi reforme

Optimizam u Srbiji - ta je zemlja konačno službeno kandidat za EU. To je ponajprije jedna šansa, ništa manje i ništa više. Jer, druge zemlje na zapadnom Balkanu već odavno imaju taj status, a da se proteklih godina nisu približile Europskoj uniji. Primjerice Makedonija, koja zbog prijepora s Grčkom oko imena do danas tapka na mjestu i još nije dobila termin za početak pregovora.

Pa ipak, sa ovim vanjskopolitičkim uspjehom srbijanski predsjednik Boris Tadić može ići ojačan u predizbornu kampanju. U svibnju se u Srbiji bira novi parlament. Podrška iz Bruxellesa teško da bi mogla biti jasnija. Nacionalno-konzervativni politički protivnici, poput bivšeg srbijanskog premijera Vojislava Koštunice, s obzirom na ovu podršku iz Bruxellesa, teže će loviti glasove birača. Tim više što gesta iz Bruxellesa definitivno Srbiju oslobađa imidža izopćenika, koji je tu zemlju pratio dva desetljeća zbog njezine uloge u ratnim sukobima na Balkanu. Vrata prema euro-atlantskim integracijama otvorena su šire nego ikad ranije.

Pitanje Kosova još otvoreno

Ali, da bi se dalje išlo tim putem mora biti riješen teritorijalni prijepor s Kosovom. Jer, dok sporno ostaje pitanje Kosova kao samostalne države, na koje Srbija još uvijek polaže pravo kao na dio vlastitog teritorija, ono opterećuje demokratski razvitak kako Srbije tako i Kosova, sprječava proces ulaska obiju zemalja u EU i izaziva razdor u Europskoj uniji. Još uvijek pet članica EU-a nisu priznale Kosovo kao suverenu državu.

Stanje dodatno otežava manje ili više otvoreno zalaganje Srbije za pripajanje Srbiji sjevernog Kosova, u kojem su Srbi većina. Rješenje kosovskog pitanja novim pomicanjem granica? Od toga treba odustati jer bi novo pomicanje granica na Balkanu izazvalo domino-efekt, jer ono izravno pogađa susjedne zemlje poput Bosne i Hercegovine i Makedonije. Osim toga, Kosovo je u postojećim granicama priznalo već više od 80 zemalja.

Perspektiva za čitavu regiju

Ponovno pomicanje granica nije rješenje za pitanje Kosova. Ono dugoročno može biti riješeno samo ako EU tu temu odlučno stavi na dnevni red. Uz posredovanje EU-a moraju biti vođeni stvarni pregovori o statusu sjevernog Kosova koji će nadomjestiti "dijalog" Beograda i Prištine o rješavanju pitanja svakodnevice. Ako se Europska unija želi poštedjeti još jednog teritorijalnog konflikta, uz Cipar, ona se mora aktivnije nego dosad uključiti kao posrednik.

Poziv iz Bruxellesa nije samo za Srbiju važan korak na putu integracije u EU. On pokazuje također da EU, unatoč svim turbulencijama izazvanim financijskom krizom, ostaje kod svoje strategije širenja na zemlje zapadnog Balkana. To je ohrabrujući znak za sve zemlje u regiji koje su na putu u EU da nastave sa svojim reformskim nastojanjima.

Reforme su nužne

Briselska odluka ne smije, međutim, prikriti činjenicu da se u Srbiji puno toga nalazi u lošem stanju i da se srbijanska vlada sad pogotovo mora prihvatiti nepopularnih reforma. Javna uprava te zemlje mora biti modernizirana, protiv korupcije se mora odlučnije boriti nego do sada, prenapuhana birokracija mora biti smanjena. S obzirom da su posljedice financijske krize i u Srbiji ostavile traga, vlada u Beogradu mora provesti stvarne gospodarske reforme, primjerice konačno privatizirati poduzeća u društvenom vlasništvu. Mora biti osigurana i neovisnost sudstva.

Vlada u Beogradu bi biračima morala reći istinu. Ulazak u Europsku uniju može se ostvariti samo kroz bolne reforme. To bi moglo umanjiti optimizam. Ali, to štiti od krivih očekivanja i neugodnog otrježnjenja. Kako to izgleda, o tomu puno mogu pričati grčki susjedi.

Autorica: Verica Spasovska

Odg. ur.: Senad Tanović