Ograničavanje menadžerskih plaća | TEME | DW | 05.03.2013
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Ograničavanje menadžerskih plaća

Nakon što su se Švicarci na referendumu izjasnili za ograničavanje menadžerskih plaća, i u Njemačkoj je rasprava o tome dobila novi poticaj. Pritom postoje dvojbe - ekonomske i etičke prirode.

I baš Švicarska! Zemlja banaka i velikih koncerna želi ubuduće onemogućiti menadžerima neograničeno velike plaće. Referendum u Švicarskoj ponovo je podgrijao raspravu u Njemačkoj o opravdanosti višemilijunskih plaća menadžera. Predstavnici stranaka ikako vladajuće koalicije tako i oporzicije pozdravili su švicarsku odluku i zahtijevali uvođenje strožih pravila i u Njemačkoj. Razlike postoje samo glede pitanja, treba li za stroža pravila biti odgovorna država ili to treba prepustiti samim poduzećima.

Dioničari moraju odlučivati o plaćama

Za Njemačku zajednicu za zaštitu posjedovanja vrijednosnih papira (DSW) jasno je da dioničari nekog poduzeća moraju biti mjerodavni odlučiti koliko će zarađivati vodeći menadžeri. Pritom moraju biti ispunjeni neki uvjeti, naglašava direktor DSW-a Marc Tüngler u razgovoru za DW: "Stvar je vlasnika da o tomu odlučuju. A vlasnici, dakle dioničari, onda moraju snositi i odgovornost i reći: pristajemo da naša uprava smije zarađivati najviše x milijuna." Koncept plaća mora, međutim, prije toga razraditi i odobriti nadzorni odbor.

Švicarski referendum je odlučio: Bankarima će se ograničiti nagradne premije

Švicarski referendum je odlučio: Bankarima će se ograničiti nagradne premije

Koliko god odluka Švicaraca na prvi pogled izazivala pozornost, ipak se mora paziti da se ne uspoređuje stvari koje se ne mogu uspoređivati, upozorava Tüngler. Za razliku od upravljanja na dvije razine, kakvo je uobičajeno u Njemačkoj, u Švicarskoj uprava i nadzorni organi najčešće sjede zajedno u upravnom vijeću. Švicarci sad namjeravaju provesti radikalan potez o kojem se u Njemačkoj diskutira već deset godina i koji je djelomice već proveden raznim zakonskim odredbama. Jedan primjer je Corporate Governance Kodex koji je na snazi od 2002. godine. Njime bi za domaće i strane investitore trebala postati transparentna pravila vođenja i nadzora poduzeća, kako bi se ojačalo povjerenje u njemačka poduzeća.

Menadžeri kao apsolutistički vladari

Prosječna plaća jednog radnika u Njemačkoj, prema podacima Saveznoga statističkoga ureda, iznosi oko 28.000 eura na godinu. Za godišnju plaću šefa Volkswagena Martina Winterkorna od 16,6 milijuna eura prosječan radnik bi, dakle, morao raditi gotovo 600 godina. Ali, čista usporedba brojki ne prikazuje dovoljno realno stanje, kaže Birger Priddat sa Sveučilišta Witten-Herdecke. Nijemci nemaju ništa protiv toga da izuzetni uspjesi budu izuzetno i nagrađeni, ali o tome se već odavno ne radi.

Ovaj profesor ekonomije i filozofije uspoređuje velike koncerne i banke s apsolutističkim vladarima - dio njihove moći i blještavila se sastoje i u pokazivanju bogatstva. "Radi se o ugledu: u usporedbi s drugima naš čovjek ne smije manje zarađivati, jer će naša tvrtka onda biti smatrana manje vrijednom nego druge. Jer, ako mi mislimo da nismo tako vrijedni kao drugi, onda će i drugi tako misliti." Na taj način su poduzeća podigla plaće svojih menadžera.

Desetljećima su ljudi prihvaćali taj princip jer su htjeli biti dio toga navodno jakoga društva. Ali, najkasnije s izbijanjem financijske krize 2008. godine, koja ni izdaleka još nije završila, počelo je razmišljanje u poduzećima o promjeni tih pravila, kaže Priddat. Izuzetno visoke menadžerske plaće više nije moguće progurati. Ovaj ekonomski stručnjak to uspoređuje sa zavirivanjem iza fasade koje pokazuje da je sve bilo samo varka: "Odjednom se primijeti da oni realno ništa ne ostvaruju ili da čak varaju ili da za obavljanje posla koji je dio njihovih uobičajenih zadaća dobivaju novac koji se ne može opravdati." A ako dođe do pucanja lojalnosti običnih zaposlenika prema šefovima koncerna koji dobro zarađuju, jer više nije jasno radi li vodstvo u interesu svih, onda može doći do masovnih prosvjeda zaposlenika uključujući i štrajk, smatra Priddat.

Vlastito precjenjivanje

Bankari u Velikoj Britaniji zasada imaju podršku vlade - za neograničavanje premija

Bankari u Velikoj Britaniji zasada imaju podršku vlade - za neograničavanje premija

Profesor sa Sveučilišta Witten-Herdecke ne očekuje brze promjene na tom području unatoč odluci Švicaraca. "Nijemci se neće usuditi tu nešto promijeniti, oni će pustiti da to odluči Bruxelles. To je jednostavnije, jer tada će se moći reći: mi to nismo učinili, ali moramo provoditi odluke Bruxellesa." A Europska komisija je najavila vlastiti prijedlog o plaćama menadžera do kraja ove godine.

Za Marca Tünglera iz DSW-a je najbolje rješenje da o tome odluči EU: "Onda bismo dobili pravila za čitavu Europu i ne bismo morali strahovati da će nam otići previše dobrih ljudi." Često se u Njemačkoj čuje tvrdnja da će menadžeri otići u inozemstvo ako im se smanje primanja u zemlji. Birger Priddat smatra da to pokazuje vlastito precjenjivanje menadžera: "Ti njemački menadžeri sa svojim njemačkim mentalitetom, iako možda već imaju neko međunarodno iskustvo, nisu toliko vrijedni na međunarodnom tržištu koliko misle. Kada bi 8.000 menadžera reklo, sad idemo van, ne vjerujem da je međunarodna potražnja za njima toliko velika da bi oni dobili plaće koje si zamišljaju", kaže Priddat.

Autori: Martin Koch/Anto Janković

Odgovorni urednik: Zoran Arbutina