1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Ogorčenje u Makedoniji

U listovima njemačkog govornog područja ove srijede (23.05.) može se pročitati tekst „Neue Zürcher Zeitunga“ (NZZ) o nezadovoljstvu u Makedoniji, koja je nakon samita NATO-a i dalje ostala u čekaonici za prijem.

„Neue Zürcher Zeitung“ piše:

„Samit NATO-a u Chicagu je za Makedoniju 'razočaravajući Deja-vu' ili već viđeno razočarenje. Dakle, isto kao i na susretu u Bukureštu 2008. godine. I ovaj put je Skoplju uskraćen poziv za pristup Zapadnoj vojnoj alijansi. Umjesto toga, zatraženo je da se sa Atinom pronađe ‚prihvatljivo rješenje' o imenu Makedonije. Atina odbija da prizna ime Makedonije zbog istoimene grčke provincije Makedonije sa glavnim gradom Solunom.

Uzaludan ljubavni trud

Afghanistan Mazedonische Soldaten ISAF

Makedonski vojnici u sastavu trupa ISAF-a

Ta odluka je utoliko teže pala Makedoniji, jer je Međunarodni sud pravde u Den Haagu, inače najviši sud UN-a, tokom prošlog decembra presudio da je Grčka, blokirajući Makedoniju na njenom putu u NATO zbog spora oko imena te države, prekršila obaveze iz bilateralnog sporazuma. Tokom 1995. godine obje zemlje su se dogovorile da Grčka, u slučaju pristupne procedure njenog susjeda međunarodnim organizacijama, neće praviti nikakve probleme ukoliko Skoplje u taj proces uđe kao ‚Bivša jugoslovenska republika Makedonija'. No, to što se Grčka ne pridržava tog sporazuma ne smeta NATO-u, ističu makedonski komentatori i navode da čak ni dugogodišnji angažman makedonskog kontingenta u Afganistanu u tom smislu uopšte nije bio vrijedan. Na to također nije uticala ni zaštitnička uloga Turske koja se na samitu NATO-a stavila na stranu Makedonije – kada je turski ministar vanjskih Ahmet Davutoglu za sebe čak rekao da je Makedonac. No, to je samo izazvalo nervozu u komentarima grčkih medija.

Pitanje prestiža

U Makedoniji se zbog ovog poraza podigla prašina. Nacionalno-konzervativna vlada u Skoplju je postojeći problem oko imena tokom posljednjih nekoliko godina pretvorila u pitanje prestiža. Istovremeno, pristup NATO-u i dalje važi kao prioritet. S jedne strane, vjeruje se da bi to izazvalo povećanje zanimanja potencijalnih investitora, a s druge da bi pristup NATO-u predstavljao i zaštitu teritorijalnog integriteta države. Isto tako se smatra da bi taj čin smanjio etničke napetosti u samom regionu“, piše list „Neue Zürcher Zeitung“.

Hitno potreban posao

Njemački listovi se ove srijede (23.05.) bave i večerašnjim neformalnim samitom šefova država i vlada Evropske unije u Bruxellesu. „Tageszeitung“ (TAZ) s tim u vezi, u svom online izdanju, podsjeća na upozorenje koje je uputila Organizacija za privrednu saradnju, OECD, da bi u eurozoni moglo doći do ‚drastične recesije' jer je u posljednje vrijeme u tim zemljama prisutna velika inflacija. „TAZ“ piše:

„Ukoliko se slijede informacije, koje su stizale prije večerašnjeg susreta u Bruxellesu, onda bi se na dnevnom redu tog skupa, prije svega, trebali naći njemačko-francuski odnosi i kriza eura. Međutim, najviše će biti riječi o jednoj drugoj temi: Kako se može otvoriti dovoljno radnih mjesta da bi se mladima u Evropi pružila bilo kakva šansa za bolju budućnost? Još u protekli ponedjeljak (21.05.) Međunarodna organizacija za rad (ILO) je predstavila dramatične podatake: u mjesecu martu u zemljama eurozone u prosjeku je 22,1 odsto mladih i to u starosnoj dobi između 15 i 24 godine bilo na ulicama. To je trenutno posebno izraženo u Španiji, gdje je čak 52 odsto mladih te starosne generacije bez posla. U Njemačkoj ta brojka iznosi 10 odsto. Evropa, u svakom slučaju, mora tražiti puteve kako da se mladima osiguraju radna mjesta i to će zasigurno biti jedna od glavnih tema večerašnjeg neformalnog samita EU u Bruxellesu“, pišu njemačke novine „Tageszeitung“.

Priredio: Senad Tanović

Odg. Urednica: Jasmina Rose