1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Offshore poslovanje njemačkih banaka

„Panama Papers“ teško terete i njemačke banke. Navodno je 14 banaka pomagalo pri osnivanju više od 1200 fiktivnih firmi. Posebno aktivne su bile Deutsche Bank i UBS.

Brojne njemačke banke su vodile intenzivne poslove sa fiktivnim firmama. Ovo proizilazi iz analize objavljene u hiljadama dokumenata „Panama Papers“. Shodno tome ukupno 14 njemačkih banaka je u proteklim godinama osnovalo ili vodilo više od 1200 offshore firmi. Često je klijentima nuđen kompletan paket: firma u Panami skupa sa bankovnim kontom u Švicarskoj ili Luxemburgu.

Prema istraživanjima više od 100 tih offshore firmi je aktivno do danas. Brojne banke su osim toga za takve firme nudile bankovne račune ili suradnju sa advokatskom kancelarijom „Mossack Fonseca“. Ukupno 28 imena banaka se pojavljuje u „Panamskim dokumentima“.

Deutsche Bank i UBS bile posebice aktivne

U „Panamskim dokumentima“ nalaze se imena velikih banaka poput Commerzbank, Deutsche Bank, Hypovereinsbank, njemačka banka-kćer švicarskih banaka UBS i Credit Suisse, ugledne privatne banke poput Berenberg, Sal. Oppenheim, BHF banka i HSBC Trinkaus and Burkhardt, ali i pokrajinskih banke kao što su BayernLB, LBBW i HSH Nordbank, te još i DZ Bank.

Symbolbild Panama Papers - Daten-Leak Steuerflüchtlinge

Više od 100 offshore firmi je aktivno do danas

Sve nabrojane banke, kako se navodi u „PanamaPapers“ su registrirale fiktivne firme: jednu, kao Credit Suisse, ili više od stotinu kao Commerzbank (101), BayernLB (129) i USB (138). Bivša Dresdner Bank Latinska Amerika sa sjedištem u Hamburgu je registrirala čak 333 fiktivne firme, a Deutsche Bank 426. Berenberg Bank je, prema dokumentima, vodila neuobičajeno intenzivne poslovne odnose sa „Mossack Fonseca“. Banka kćer za poslovanje u inozemstvu Hamburger Banke je registrirala 13 offshore firmi i otvorila najmanje 76 offshore računa.

Registriranje ili upravljanje fiktivnom firmom nije zabranjeno i offshore firme mogu također biti korištene za legalne poslovne svrhe. No gledano iz ugla eksperata kod fiktivnih firmi je riječ o podobnim alatima kako bi se utajio porez i oprao kriminalno stečen novac. To važi posebice za firme u kojima je stvarni identitet klijenata prikriven prividnim direktorima. Istraživanja pokazuju da su posebice takve firme bile registrirane od strane njemačkih banaka.

Posebna odgovornost banaka

U sistemu offshore industrije bankama pripada ključna uloga. Jer fiktivne firme bez bankovnog računa nemaju smisla. Banke zbog toga snosne posebnu odgovornost kada je riječ o utaji poreza i pranju novca. Činjenica je da „PanamaPapers“ pokazuju da su banke širom svijeta pomogle pri tome i da i dalje pomažu u registriranju fiktivnih firmi klijentima i da te firme budu opskrbljene bankovnim računom.

Prema objavljenim dokumentima više od 500 banaka je proteklih godina zahvaljujući pomoći „Mossack Fonseca“ registriralo više od 15 000 fiktivnih firmi.

Posebno veliku ulogu pri tome igraju velike banke HSBC i UBS koje su imale više od 2.300 (HSBC), odnosno više od 1.100 (UBS) fiktivnih firmi. Glasnogovornici obje banke su Međunarodnom konzorciju istraživačkih novinara (ICIJ) izjavili da su banke svoju poslovnu praksu u međuvremenu promijenile.

Pravnik specijaliziran za pitanja privrednog kriminala sa Univerziteta Mannheim, Jens Buelte, kaže da borba protiv pranja novca ima smisla samo ako banke pri tome aktivno pomažu. Buelte kaže da se može raspravljati o tome da li su banke uvijek opravdale tu ulogu.

Panama Gebäude Mossack Fonseca

Zgrada advokatske kancelarije "Mossack Fonseca"

Prema objavljenim dokumentima ciriška kćer Berenberg banke je primjerice otvorila račun za Martina Lustgartena. Lustgartena američko pravosuđe sumnjiči da je oprao do 100 miliona američkih dolara dobivenih trgovinom drogom. Proces je u međuvremenu obustavljen zbog jedne formalne greške, te Lustgarten slovi za nevinog. I 16 miliona dolara iz Siemens afere zbog davanja mita je išlo preko računa Berenberg banke. Deutsche Bank je opet očito poslovala sa kćerkom pakistanskog predsjednika Navaza Šarifa koji je upetljan u korupcije skandale.

Deutsche Bank obećala promjenu kulture poslovanja

Rukovodstvo Deutsche Bank je 2013. godine obećalo da će u cijelom preduzeću nastupiti promjena kulture poslovanja. No do danas je banka očito otvorena za klijente u poreznim oazama. Postoji njena internet adresa dboffshore.com. Ta offshore stranica Deutsche Bank je doduše prije tri godine povučena sa mreže, ali je posao sa fiktivnim firmama očito nastavljen: 50 firmi koje se mogu pronaći u „PanamaPapers“ posredovala je Deutsche Bank. Najmlađa firma registrirana je u julu 2014. tada je najavljena promjena u kulturi poslovanja bila navodno već odavno u punom jeku.

Jedna promjena se ipak dogodila: Klijenti nisu više kao ranijih godina Nijemci, nego favorizirano klijenti iz Južne i Srednje Amerike. Pružanje pomoći pri utajni poreza za klijente koji nemaju mjesto boravka u Njemačkoj naime nije kažnjivo.

Jedan mali dio dokumenata objavljenih u „Panamskim dokumentima“ posjeduju već i njemačke porezne vlasti. Zbog toga je početkom 2015. godine obavljena racija u Commerz banci. Povod je bio to što je uposlenik banke navodno pomogao klijentu pri utaji poreza u Njemačkoj. Banka je zbog toga morala platiti novčanu kaznu u visini od 17,1 milion eura. I HSH Nordbank i Hypovereinsbank morale su u vezi sa poslovima u Panami platiti novčanu kaznu.

Preporuka redakcije