Ofanziva šarma „zelenih čovječuljaka“ u Ukrajini

Mlada majka Julija ljulja dvogodišnjeg sina na nedavno napravljenom parku. Iza njenih leđa muškarci sa automatskim muškama (Klašnjikov) iz automobila istovaraju bestrzajne protivoklopne raketne bacače. Ptice crvkuću. Čuju se crkvena zvona. „Nije me strah ovih ljudi“, kaže Julija i dodaje: „Došli su da nas zaštite“.

Više joj smeta ukrajinska vojska čiji borbeni avioni i helikopteri nisko nadlijeću grad. „Moj sin se toga boji“, kaže Julija. Starija žena koja sa unukom u parku pravi kulu od pijeska sličnog je mišljenja. Ona u prisustvu muškaraca sa Kalašnjikovim ne vidi nikakav problem.

"Zeleni čovječuljci" kao na Krimu

Ovako izgleda život u gradu Slowjanski na istoku Ukrajine kojeg od početka aprila kontrolišu proruski separatisti. U Slowjanskom i drugim gradovima na istoku Ukrajine su separatisti proglasili „Narodnu republiku“ i početkom maja žele održati referendum. Radi se o više autonomije unutar Ukrajine ili mogućem priključenju Rusiji. Vlada u Kijevu to želi spriječiti.

Naoružani muškarci nose maskirne uniforme bez oznaka. Lice skrivaju crnim kapuljačama. Ne zna se ko su i koliko ih ima. Otkako je Rusija aneksirala ukrajinsko poluostrvo Krim, takve muškarce nazivaju „zeleni čovječuljci“. Ruski predsjednik Vladimir Putin je nakon priključenja Krima Rusiji rekao da su muškarci u zelenim uniformama bez oznaka bili ruski vojnici. Drugi nadimak za te ljude je „ljubazni ljudi“ jer su ljubazni prema svakome.

Težnja za prijateljstvom sa civilima

„Mi smo bivši vojnici“, kaže jedan od naoružanih separatista u Slowjansku koji je po svemu sudeći komandant. On govori ruski jezik kao Rusi, a ne kao što ga govore Ukrajinci. Njegove kolege također govore ruski jezik. Ukrajinska vlada tvrdi da na istoku zemlje djeluje specijalna jedinica ruske vojske. Moskva demantuje takve navode.

Upadljivo je što se naoružani muškarci, bez obzira na njihov izgled, stanovništvu na sve moguće načine pokušavaju predstaviti kao zaštitnici a ne kao banditi. „Ostaćemo ovdje kako bi zaštitili civile koliko god bude trebalo“ ,kaže jedan od naoružanih muškaraca. On se šali sa prolaznicima, ljubazan je, slika se sa onim koji to žele i rado pokazuje oružje. „U međuvremenu sam se sprijateljio sa djecom“, kaže drugi kroz smijeh i dodaje:. „Kada se približavam pijesku u kojem se igraju, odmah me prepoznaju i prilaze mi“.

Putinova ciljana taktika?

Da li tako izgledaju seperatisti protiv kojih ukrajinska vlada ovih dana provodi antiterorističku operaciju? Neke stvari ipak ukazuju da je prijateljski odnos sa lokalnim stanovništvom ciljana taktika proruskih separatista.

Ukoliko je tako, onda će u potpunosti odgovarati slici koju je na konferenciji za novinare održanoj početkom marta skicirao ruski predsjednik Vladimir Putin. Rusija će u Ukrajinu poslati trupe samo kako bi „zaštitili ukrajinske građane“. „Onda ćemo vidjeti da li će neko od vojnika pucati na vlastite ljude iza kojih mi stojimo“, rekao je Putin i dodao: „ Vidjećemo ko će pokušati pucati na žene i djecu“.

Većina nije za rusku invaziju

Šta to znači nedavno je pokazao jedan slučaj na istoku Ukrajine. U blizini grada Kramatorski su civili, među kojima i žene, zaustavili i razoružali kolonu ukrajinske vojske. Separatisti su zarobili šest pješadijskih borbenih vozila i veliku količinu municije. „Kalašnjikov sa dodatkom za ispaljivanje tromblona koji nosim je pripadao ukrajinskom padobrancu“, ponosno govori jedan naoružani muškarac ispred zgrade gradske uprave u Slowjansku. Iz drugih gradova na istoku Ukrajine također dolaze informacije o tome da se neki civili solidarišu sa separatistima.

Međutim, radi se o manjini. Prema nedavno objavljenim rezultatima ispitivanja javnog mnjenja u područjima Donezka i Luhanska bi najmanje 20 posto stanovništva pozdravilo rusku invaziju. Međutim, većina je protiv. Ta većina je dosta pasivna. Ljudi skoro i da ne izlaze na ulice. „Strah nas je“, kaže jedan mladić na benzinskoj pumpi u blizini Slowjanska. Ko kritikuje separatizam rizikuje svoj život.

Autori: Roman Goncharenko / Mehmed Smajić

Odgovorna urednica: Andrea Jung-Grimm