1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

OECD: Njemačko tržište rada se mora otvoriti

OECD se nada da će se Njemačka nakon otvaranja berze rada za akademski obrazovane kadrove, raspisati konkurs i za kvalifikovane radnike. Njemačka ministarka rada najavljuje pozitivne promjene na tom polju.

Iako je u Njemačkoj više od tri miliona zvanično nezaposlenih građana, oko 850.000 radnih mjesta još nije popunjeno. Riječ je o mnogim strukama u kojima nedostaje adekvatne radne snage, kao što su sanitarni tehničar, instalater centralnog grijanja, te medicinsko osoblje u bolnicama i staračkim domovima, istakla je u ponedjeljak savezna ministarka rada Ursula fon der Lajen (von der Leyen). Srednji i mali poduzetnici na tržištu rada sve teže pronalaze odgovarajuću radnu snagu.

Ursula von der Leyen (CDU)

Fon der Lajen želi otvoriti njemačko tržište

Ranije je njemačko tržište rada bilo zatvoreno. „To želimo promijeniti", rekla je Ursula fon der Lajen. Ipak, najprije treba izvršiti „prilagođavanje zakonskim okvirima“. Njemačka ministarka najavila je da će u julu 2013. na snagu stupiti novi zakonski propisi o zapošljavanju. Poboljšanje se odnosi prije svega na izradu Pozitivne liste, odnosno popisa zanimanja koja nedostaju u njemačkoj privredi.

Za fakultetski obrazovane kadrove takva lista je napravljena u junu 2011. godine, nakon čega je i proširivana. U avgustu prošle godine je kroz uvođenje Plave karte pojednostavljeno useljavanje akademski obrazovanih građana iz Evropske unije. Do tada je izdato oko 2500  takvih karti, rekla je fon der Lajen.

OECD: Dobra politika se premalo isplati

Organizacija za privrednu saradnju i razvoj (OECD) u oba segmenta, kako za fakultetski obrazovane, tako i za kvalifikovane radnike, predlaže veće međunarodno otvaranje njemačkog tržišta rada. Na taj način bi se smanjio nedostatak radne snage, a koji je posljedica demografskih promjena, izjavio je u Berlinu Iv Leterm (Yves Leterme), zamjenik generalnog sekretara OECD-a. Prema njegovom mišljenju bi se nedostatak na tržištu rada mogao popuniti kroz pojačanu mobilizaciju domaćih, ali i radnika-useljenika iz zemalja Evropske unije. I druge zemlje članice EU mogle bi se naći pred iskušenjima koja sa sobom donose demografske promjene. Na taj način bi se konkurencija u borbi za radnu snagu mogla povećati.

Yves Leterme

Leterm: hvali Njemačku, ali traži i veće otvaranje tržišta rada

Njemačka je provela niz reformi usmjerenih u „pravom smjeru“, ocijenio je Leterm njemačku politiku posljednjih godina. Ona je sada jedna od zemalja članica OECD-a sa najmanje ograničenja za visokokvalifikovane radnike. Međutim, ove brojke su, u uporedbi sa međunarodnim okvirima, još niske, ističe se u izvještaju "Useljavanje stranih radnika“, koji je uradio OECD. Samo oko 25.000 radnika-migranata iz zemalja izvan EU i  Evropske zone slobodne trgovine (EFTA) dolazi godišnje u Njemačku, dok su u Australiji i Kanadi ti brojevi skoro deset puta veći.

Mnoge firme ne žele radnike-migrante

U izvještaju OECD-a mogu se naći i neki prijedlozi. "Poduzetnici sasvim malo koriste tu otvorenost njemačkog ekonomskog sistema“, rekao je Leterm. To pokazuje istraživanje provedeno među 1.100 poslodavaca. Samo je jedan od pet ispitanika izrazio spremnost za zapošljavanje stranih radnika. „To je previše komplikovano“,  glasilo je uvriježeno mišljenje kod njemačkih malih i srednjih privrednika. "Ovakvi stavovi moraju se promijeniti“, upozorio je Leterm.

Osim toga, u inostranstvu se mora organizovati još više specijalizovanih kurseva njemačkog jezika za one koji se usavršavaju ili fokusiraju na pojedina deficitarna zanimanja, poput medicinskih radnika. "Njemački jezik je uslov za mnoge potencijalne radnike-migrante. Poznavanje jezika za većinu privrednika je najvažniji uslov pri zapošljavanju“, rekao je još Leterm.

"Učiniti sistem dosljednim"

Izvještaj OECD-a želi doprinijeti, naglašava Leterm, da se poveća spoznaja o mogućnostima njemačkog tržišta rada. "Reforme ne mogu preko noći promijeniti svijest ljudi“, kaže on. Za to će trebati puno više informacija i transparentnosti.

Prema ocjenama savezne ministarke rada, Njemačka je pokazala spremnost za promjene u politici zapošljavanja.  „Mi ne pitamo odakle neko dolazi, već šta taj neko može doprinijeti našoj zemlji“, ističe fon der Lajen. Njeno ministarstvo je o popunjavanju upražnjenih mjesta naučnika razgovaralo sa sličnim institucijama u deset evropskih zemalja. "Želimo sistem napraviti tako pristupačnim, da oni koji traže posao i oni koji ga nude mogu jedni s drugima kontaktirati“, rekla je ona. Usto će se u obimu od 140 miliona eura izdvojiti sredstva za kurseve jezika u inostranstvu za one koji su zainteresovani, u okviru te sume bi se preuzeli i njihovi putni, kao i troškovi boravka tokom intenzivnih kurseva u Njemačkoj.

Strani biolozi u Njemačkoj

Preduzećima je često previše komplikovano da se potrude pridobiti strane stručnjake

Manje useljenika iz kriznih područja

„Prijedlog OECD-a o ponudi specijalizovanih stručnih kurseva prihvatamo rado. Polako se pokazuje i da ovdje u Njemačkoj ima posla“,  rekla je ministarka rada. Dokaz tome je pozitivan useljenički saldo, ustvari odnos između useljavanja i iseljavanja u i iz Njemačke.

Većina useljenika u Njemačku dolazi iz srednje i istočne Evrope, posebno iz Poljske. Odnosno, manje je onih koji dolaze iz južnih zemalja Evropske unije, kao što bi se to moglo pretpostaviti. Sveukupno gledano, kako kaže fon der Lajen, u porastu je razumijevanje za veće slobode na evropskom tržištu rada.

Autori: Kay-Alexander Scholz / Faruk Šabanović

Odgovorna urednica: Marina Martinović