1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Održati sjećanje: Deset godina Fondacije za obeštećenje prinudnih radnika

2. avgusta 2000. Bundestag je usvojio zakon koji je bio osnova za osnivanje Fondacije za obeštećenje bivših prinudnih radnika, žrtava nacizma:"Sjećanje, odgovornost , budućnost". Žrtvama je isplaćeno 4,4 milijarde eura.

default

Zatočenici koncentracionog logora "Dachau" na prinudnom radu u fabrici oružja

Stiftung EVZ Günter Saathoff

Günter Saathoff

Nakon okončanja posljednjih isplata bivšim prinudnim radnicima 2007. rad Fondacije usmjeren je na projekte u Istočnoj Evropi i Izraelu. "Kada su prije tri godine isplaćene posljednje sume novca preostalim žrtavama nacizma, postavilo se pitanje šta dalje", rekao je član uprave Fondacije pod nazivom "Sjećanje, odgovornost, budućnost" Günter Saathoff. Posao Fondacije time nije bio okončan i u to nije bilo sumnje. Nije bilo sumnje ni da se radi o temi koja ne zaokuplja samo Nijemce.

„S obzirom na 13 miliona bivših prinudnih radnika, koji su iz raznih zemalja deportirani u Njemačku, moramo reći da je prinudni rad tema koja se tiče cijele Evrope i da kao elemenat nepravde zaslužuje da zauvijek bude urezan u evropsku kulturu sjećanja", rekao je Saathof.

Vraćanje dostojanstva

Stiftung EVZ Jens-Christian Wagner

Dr. Jens-Christian Wagner

Iz kapitala, kojim raspolaže Fondacija i koji iznosi više od 400 milliona eura, podržavaju se razni projekti, među kojima i projekat "Evropljani za mir" - „Europeans for Peace", u koji je uključeno preko 100.000 mladih iz 28 zemalja svijeta. Pomaže se žrtavama antisemitizma i ekstremne desnice. U 2.000 projekata potrošeno je 56 miliona eura. Fondacija posebno poklanja pažnju inicijativama za pomoć na licu mjesta za bivše prinudne radnike i članove njihovih familija. U to spada i program pod nazivom "Dijalog", u kojem se govori o dugogodišnjoj tabu-temi: prinudnom radu. Priznaje se uloga ovih ljudi kao žrtvi i na taj način im se na kraju ipak vraća dostojanstvo, kaže Günter Saathoff:

„Prinudni radnici su u staljinizmu cijeli život bili obilježeni. Nosili su etiketu izdajnika i stoga su decenijama živjeli nedostojanstveno. Dijalogom mi ovim žrtvama vraćamo pravo glasa, da kažu ono što su doživjeli, ispričaju svu nepravdu koja im je nanesena. Želimo također ohrabriti njihova društva, da se posvete tim ljudima. Stoga je dijalog sa generacijama i angažman na licu mjesta u središtu našeg rada."

Nisu sve žrtve obeštećene

U Jevrejskom muzeju u Berlinu će krajem septembra biti otvorena velika izložba fotografija na temu "Prinudni rad". Otvaranju će prisustvovati i njemački predsjednik Christian Wulff. U pripremama učestvuje direktor Memorijalnog parka Mittelbau-Dora, Jens-Christian Wagner. „Pokazaćemo kada i kako su se Nijemci za to odlučivali i kako su postupali prema prinudnim radnicima. Na ovaj način se bavimo istorijom nacionalsocijalizma, uređenja društva u kojem je radikalni rasizam bio ideološka okosnica."

Kapija na ulazu u logor Auschwitz sa natpisom: Arbeit macht frei ili Rad oslobađa

Sve žrtve prinudnog rada sasvim sigurno nisu obeštećene, kaže Wagner. „Sjetite se interniranih italijanskih vojnika ili sovjetskih ratnih zarobljenika, koji po smjernicama Zakona o fondacijama nisu smjeli biti obeštećeni, ali koji, po mišljenju istoričara, također spadaju u prinudne radnike..." 

Autor: Marcel Fürstenau/ Jasmina Rose

Odg. urednik: Svetozar Savić