1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Odobren projekat o "Sredozemnoj uniji"

Lideri EU odobrili su projekat Francuske o "Sredozemnoj uniji" kojim se predviđa povećanje saradnje sa državama na rubu Mediterana, od Turske do zemalja Magreba. O Balkanu na zasjedanju nije bilo riječi.

Sarkozijeva želja je ispunjena.

Sarkozijeva želja je ispunjena.

Drugog dana zasjedanja redovnog samita EU, kji je prvenstveno posvećen pitanjima unutar-evropskog ekonomskog rasta i zapošljavanja, sprečavanju negativnih uticaja klimaskih promjena i stabilizaciji finansijskog tržišta – nastavlja se i debata o, za sada maglovitom, francusko-njemačkom prijedlogu o stvaranju Mediteranske unije.

Na ponoćnoj konferenciji za novinare na kojoj je rezimiran učinak prvog dana samita, predsjedavajući sastanka na vrhu EU, slovenački premijer Janez Janša, o ovoj temi nije mogao, ili nije želio, reći ništa više osim načelnog stava o kojem će se, kako je rekao, tek raspravljati unutar unije i sa zemljama Sredozemlja.

“Sinoć smo samo informisani o zajedničkom francusko-njemačkom prijedlogu o Sredozenoj uniji koji je prestavljen, koliko ja razumijem, u formi nadgradnje već postojećeg Barcelonskog procesa. Inicijativu su lideri EU načelno podržali, ali je dogovoreno da konačne zaključke o ovoj temi Evropski Savjet usvoji vjerovano tokom drugog dana samita, iako bi i ti zaključci za sada mogli biti samo načelni“, izjavio je Janša.

Oživljena stara ideja

Konfuziju oko ove idje izaziva činjenica da je slična ideja EU u realizaciji još od 1995. godine, a poznata je kao Barcelona proces ili Euro-mediteransko partnerstvo, kojim je obuhvaćeno 12 zemalja južnog i istočnog Mediterana: Alžir, Maroko, Tunis, Egipat, Izrael, Jordan, Palestinski teritorij, Liban, Sirija, te Turska, Kipar i Malta.

Nakon dvadeset godina stalnog unapredjenja bilateralnih trgovinskih odnosa izmedju Evropske unije i partnerskih zemalja mediteranskog područja, na konferenciji ministara spoljnih poslova u Barceloni, 27. i 28. novembra 1995. godine dogovorena je “nova faza partnerstva” kojom su “proširene i produbljene veze bilateralnih, multilateralnih i regionalnih odnosa izmedju EU i parnerskih zemalja Sredozemlja”, navedeno je uz ostalo u zakljčcima tadašnjeg samita Evropske unije.

Zbog poznatog zahladjenja odnosa izmedju Zapada i Libije, ova zemlja je tada bila izuzeta i sve do početka 2004. imala je status posmatrača. Nakon naglog zaokreta u spoljnoj politici ove zemlje prema Evropskoj uniji, libijski vodja pukovnik Muamer al Gadafi/Mummar al Gaddafi, je 27. februara iste godine obavijestio tadašnjeg predsjednika Evropske komisije, Romana Prodija, da je Libija spremna na “momentalni početak rada u okviru Barcelona procesa”.

“Veliku podršku” francusko-njemačkoj inicijativi, u četvrtak je dao i hrvatski premijer Ivo Sanader, iako nikome za sada u sjedištu Unije, pa ni šefovima država i vlada dvadesetsedmorice, nije sasvim jasno da li se radi o “nadogradnji Barcelosnkog pocesa ”, kako je izjavio slovenački premijer Janša, ili se radi o potpuno novom projektu u koji bi bile uključene i ex-jugoslovenske zemlje koje imaju izlaz na Jadran.