Odnosi Beograda i Zagreba ključni za region

Premijeri Srbije i Hrvatske Ivica Dačić i Zoran Milanović su 16.1.2013. u Beogradu razgovarali o EU, ekonomskoj saradnji, i svim otvorenim pitanjima. Nepojmljivo je da postoje dvije susjedne zemlje koje nemaju razvijene odnose u korist građana, rekao je Dačić. Odnose Srbije i Hrvatske, inače, opterećuje gomila neriješenih problema: pitanje izbjeglica i njihovih prava, pitanje granice, ali i međusobne tužbe za genocid pred Međunarodnim sudom pravde.

Nastavak normalne komunikacije

Srpsko-hrvatski odnosi prolaze kroz veliku krizu nakon promjene vlasti u Srbiji. Sporne izjave predsjednika Srbije Tomislava Nikolića, kao i oslobađajuće presude u Hagu za generale Gotovinu i Markača, praktično su zamrzli odnose dvije države.

Stoga je i značaj posjete hrvatskog premijera u uspostavljanju ponovne komunikacije između Beograda i Zagreba, ocjenjuje za DW Aleksandra Joksimović, predsjednik Centra za spoljnu politiku:

„Ta vrsta komunikacije ne samo da je dobrodošla, nego je i neophodna: zbog dobrosusjedskih odnosa, zbog neriješenih pitanja, ali i zbog činjenice da će Hrvatska uskoro postati punopravna članica Evropske unije. I u tom kontekstu njihovo iskustvo je za nas od velikog značaja, ali je isto tako značajno da nam na našem putu ka EU Hrvatska bude partner a ne neko ko će taj put otežavati, ili postavljati neke nove uslove kao punopravna članica“.

Neodgovorne političke elite?

Dodatnom komplikovanju međusobnih odnosa doprinosile su i političke elite u Srbiji i Hrvatskoj, kao i javno mnjenje u obje države. Srpske i hrvatske vlasti su zbog unutrašnjih potreba koketirale sa nacionalizmom, što je dodatno uticalo na zaoštravanje odnosa, koje je uvijek bilo praćeno i oštrom retorikom. Direktor Centra za regionalizam, Aleksandar Popov, za DW kaže kako smatra da političke elite u obje zemlje mogu voditi i drugačiju politiku u svrhu poboljšanja odnosa:

„Dakle, kapacitet sa obje strane postoji. Za sada je vidljivo da postoji dobra volja na obje strane, i zato je sada važno da se učini prvi korak kako bi se to konkretno desilo. Mislim da u tom svjetlu treba posmatrati i značaj dolaska Milanovića u Beograd. Tim prije što je napravio jedan gest, kao što je to Boris Tadić učinio 2010. godine, kada je otišao u Opatiju. Milanović je sada napravio dobar gest što je on došao u Beograd, nije izabran neki neutralan teren, nego je on napravio neku vrstu ustupka time što je došao u Beograd na sastanak sa Dačićem.“

Ključan susret predsjednika država

Procjene su ipak da će ključni momenat, koji bi govorio o poboljšanju odnosa, biti susret dvojice predsjednika država, Hrvatske Ive Josipovića i Srbije Tomislava Nikolića. Aleksandar Popov procjenjuje kada bi taj susret mogao uslijediti, i od čega će to zavisiti:

„Mislim da će još uvijek postojati neka zadrška kada je riječ o kabinetu predsjednika Hrvatske. Jer, mislim da je to na neki način i dogovoreno, da se ide tamo gdje je najvažnije da se napravi pomak, a to je kod izvršnih vlasti, zato što one operativno rješavaju mnoga otvorena pitanja. Ali, mislim da će susret dvojice predsjednika ostati još uvek neka zadrška, i to je na neki način uslovljavanje Srbiji da još više pokaže dobre volje, ili da se koriguje u nekim stvarima. Prije svega je to poruka predsjedniku Nikoliću da da neki znak dobre volje u odnosu na Hrvatsku, zapravo da koriguje neke svoje ranije izjave.“

To ipak ne može predugo trajati, ocjenjuje Popov, ali će svakako trajati još neko vrijeme:

„Sigurno je da posjeta Milanovića ne znači da će se već za 15 ili mjesec dana sresti Josipović i Nikolić. Mislim da će sam Josipović procjenjivati kada je njemu najpogodniji politički momenat da se to desi, kako ne bi imao negativan odjek u hrvatskoj javnosti. Jer, on jako vodi računa o tome kakav će mu rejting biti u hrvatskoj javnosti. Prema tome, može se desiti da to potraje još par mjeseci prije nego što se oni sretnu.“

Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić