Odluka Pentagona o buducim izvodjacima radova u Iraku
10. decembar 2003Oglas
Direktiva americkog ministarstva obrane ne imenuje nijednog protivnika rata direktno, ali je definirano da se ugovori za poslove obnove ogranice na 63 drzave koje su ili u Iraku prisutne sa vojnim trupama, ili su bile dio tzv. Koalicije pristalica rata. Tako je za ocekivati da ce najvecu korist imati zemlje poput Velike Britanije, Italije ili Spanjolske, dok ce Njemacka, Francuska i Rusija ostati praznih ruku. Radi se o poslovima obnove i iuzgradnje vodovoda, citave mreze za opskrbu elektiricnom energijom, potom javnih radova na izgradnji cesta, jednako kao i na polju izgradnje infrastrukture za naftnu industriju. Ukupno se radi o investicijama u iznosu 18 milijardi dolara.
S tom odlukom je americka vlada namjerno cekala do vremana iza donatorske konferencije odrzane u madridu proslog oktobra. Tada su protivnici rata poput Njemacke i Francuske izrazile spremnost na financijsku pomoc obnovi samo u okviru EU, a ne i pojedinacno.
Njemacka je , medjutim, vec u septembru ponudila da ce organizirati trening irackih policajaca u samoj zemlji, jednako kao i velikodusno oprastanje starih irackih dugova u okviru pariskog kluba.
Najvecu korist od poslova neposredno nakon vojne pobjede u Iraku imale su americke firme. Neke od njih sa bliskim vezama prema americkoj vladi.
Pentagonska direktiva iskljucuje mogucnost dodjele glavnih poslova firmama iz zemalja protivnica rata, ali ne iskljucuje da one budu dobavljaci dijelova, odnosno da obavljaju tzv. Sekundarne poslove. Osim toga je glasogovornik americkog ministarstva obrane najavio da bi zemlje koje se naknadno odluice poslati vojnike u Irak mogle i naknadno biti uvrstene na listu potencijalnih obavljaca poslova.
Ali usprkos tome, ova odluka americke vlade predstavlja dosada najostriju mjeru odmazde prema zemljama koje su se suprotstavljale ratu u Iraku. A donesena je u trenutku kada se washington trudi da sto vise internacuionalizira obnovu Iraka, i nastoji postici ukljucivanje NATO-snaga u angazman medjunarodnih mirovnih snaga u zemlji.
S tom odlukom je americka vlada namjerno cekala do vremana iza donatorske konferencije odrzane u madridu proslog oktobra. Tada su protivnici rata poput Njemacke i Francuske izrazile spremnost na financijsku pomoc obnovi samo u okviru EU, a ne i pojedinacno.
Njemacka je , medjutim, vec u septembru ponudila da ce organizirati trening irackih policajaca u samoj zemlji, jednako kao i velikodusno oprastanje starih irackih dugova u okviru pariskog kluba.
Najvecu korist od poslova neposredno nakon vojne pobjede u Iraku imale su americke firme. Neke od njih sa bliskim vezama prema americkoj vladi.
Pentagonska direktiva iskljucuje mogucnost dodjele glavnih poslova firmama iz zemalja protivnica rata, ali ne iskljucuje da one budu dobavljaci dijelova, odnosno da obavljaju tzv. Sekundarne poslove. Osim toga je glasogovornik americkog ministarstva obrane najavio da bi zemlje koje se naknadno odluice poslati vojnike u Irak mogle i naknadno biti uvrstene na listu potencijalnih obavljaca poslova.
Ali usprkos tome, ova odluka americke vlade predstavlja dosada najostriju mjeru odmazde prema zemljama koje su se suprotstavljale ratu u Iraku. A donesena je u trenutku kada se washington trudi da sto vise internacuionalizira obnovu Iraka, i nastoji postici ukljucivanje NATO-snaga u angazman medjunarodnih mirovnih snaga u zemlji.
Oglas