Odložen sporazum

Potpisivanje Sporazuma o saradnji u progonu počinilaca krivičnih dijela ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i genocida između Tužilaštava za ratne zločine Srbije i BiH, predviđeno u Hagu 8.i 9. jula, odloženo je na prijedlog glavnog tužioca BiH Milorada Barašina.

Kako se navodi u saopštenju koje je medijima poslalo Tužilaštvo Srbije, u dopisu , tužiocu za ratne zločine Srbije Vladimiru Vukčeviću, Barašin obrazlaže ovaj potez „sa žaljenjem”, navodeći da mu je Ministarstvo pravde BiH naknadno dostavilo drugo mišljenje „u kojem je izraženo neslaganje sa tekstom Sporazuma, te je dat prijedlog izmjena Sporazuma koji suštinski mijenja raniji tekst”.

“Tužilaštvo BiH smatra da Sporazum predstavlja dobru polaznu osnovu za dalji nastavak pregovora u cilju utvrđivanja konačnog teksta i pozvalo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije da iznese svoje mišljenje. Tužilaštvo će prihvatiti poziv za ponovno usaglašavanje stavova u cilju unapređenja saradnje dva tužilaštva i pomirenja u region”, navedeno je u saopštenju Tužilaštva za ratne zločine Srbije.

U izjavi za bh. medije portparolka Ministarstva pravde Marina Bakić je demantovala navode Barašina o naknadnom dostavljanju mišljenja i navela da je stav ministarstva ostao nepromijenjen od početka, te da je odmah jasno podvučeno šta je sporno u tekstu Sporazuma, navodeći usaglašavanje sa važećim međunarodnim ugovorima, jasnu naznaku da je postignut između tužilaštava dvije države i da se odnosi na teritorije obje države. Bakić je istakla da mišljenje ministarstva u ovom slučaju nije obavezujuće.

Sporne odredbe sporazuma

O kojim se konkretno mjestima razmimoilaženja govori i šta je bilo sporno, iz Tužilaštava obje zemlje nisu komentarisali. Međutim, nevladine organizacije u BiH su posljednjih mjesec dana upozoravale na ozbiljne propuste u predloženom tekstu Sporazuma, posebno ističući činjenicu da se tekst krije od javnosti i da bi trebalo da se ratifikuje u Parlamentu, a ne na ovakav način. Predsjednik Fondacije “Istina, pravda, pomirenje” iz Tuzle, Sinan Alić, kaže za Deutsche Welle da je odgađanje Sporazuma dokaz o neozbiljnom vođenju čitavog procesa.

“Fondacija je prva skrenula pažnju javnosti na način kako je Barašin bio spreman da potpiše taj sporazum koji je zapravo predstavljao gubljenje pravnog suvereniteta države BiH, i pretvaranje Tužilaštva BiH u tehnički servis Vukčevića.”

Alić je objavio tekst sporazuma na stranicama Fondacije i apostrofirao ključne probleme – Na prvom mjestu, sporna je definicija područja primjene, odnosi se na građane obje države za ratne zločine počinjene u BiH, što znači da su zločini na teritoriji Srbije, poput logora, ovim sporazumom izuzeti.

Prema Alićevim riječima, Ministarstvo pravde je upravo ovo navelo u svojim primjedbama koje je iznosilo Tužilaštvu, zahtijevajući i da se iz preambule Sporazuma izbriše konstatacija da tužilaštvo BiH ne vodi ni jednu istragu za zločine počinjene na području Srbije.

“To je nonsens. Prihvataš činjenicu da ti ne ideš tamo, a dopuštaš da neko drugi na tvom terenu, uslovno rečeno to radi”, kaže Alić.

Bez dodatnih opterećenja odnosa BiH i Srbije

Druga jako važna stvar u Sporazumu, kaže Alić, jeste ta da on obavezuje Tužilaštvo BiH da Tužilaštvu Srbije dostavi sva dokumenta u vezi sa slučajevima koje istražuju.

“A koje srbijansko Tužilaštvo najčešće nema. Slučaj Jurišić je pokazao kako se radilo. Tužilaštvo Srbije, kada je pokrenut slučaj Jurišić, u fascikli je imalo nalog za istragu i jednu turističku mapu Tuzle. I ništa više. Da je ovaj sporazum bio tada potpisan Tužilaštvo BiH bi bilo u obavezi da svu dokumentaciju, obimnu dokumentaciju koju prikupljaju godinama, samo proslijedi u Beograd i isto tako u slučajevima Divjaka, Ganića, Vučurevića…”, pojašnjava Alić.

S obzirom da su pomenuti slučajevi nanijeli veliku štetu odnosima dvije zemlje, pitali smo ambasadora BiH u Srbiji, Borišu Arnauta, da li će odlaganje potpisivanja sporazuma. dodatno otežati sudske procese koji se trenutno vode.

“Odlaganje potpisivanja sporazuma neće otežati odnose BiH i Srbije, ni pomenute procese. Naravno, i dalje će stajati otvorena pitanja ovakvih vrsta hapšenja kao što su bili Ganić, Jurišić i Vučurević. Bitno je da se problem što prije reguliše i da taj sporazum neće imati uticaja na sporazume između dvije zemlje koji su aktuelni”, pojasnio je Arnaut.

Podsjetimo, Sporazum između dva Tužilaštva trebalo je da bude potpisan 8. i 9. jula u Hagu. U posljednjih dvije godine Srbija je, na osnovu međunarodnih potjernica, omogućila u slučaju “Dobrovoljačka” hapšenje Ejupa Ganića u Londonu i Jovana Divjaka u Beču, u Beogradu je uhapšen Ilija Jurišić zbog slučaja “Tuzlanska kolona”, kao i Tihomir Purda zbog nedokazanog zločina u Vukovaru. Sve potjernice i optužnice pobijene su pred sudom u Velikoj Britaniji, Apelacionim sudom u Srbiji, a Tužilaštvo iz Beograda je samo odustalo od daljeg progona Tihomira Purde.

Potpisivanju sporazuma u Hagu 8. jula, trebalo je da prisustvuju Glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc, Stiven Rep, američki ambasador za ratne zločine, predstavnici Ambasade SAD u Beogradu i Odjeljenja za ljudska prava i vladavinu prava pri Misiji OEBS-a u Srbiji.

Autorka: Žarka Radoja

Odg. urednik: Svetozar Savić