1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

«Odljev mozgova» iz BiH u porastu

Sociološko – migracijska istraživanja pokazuju da zbog loših općih životnih uvjeta Bosnu i Hercegovinu, uglavnom trajno, želi napustiti oko 70% mladih i tako, na neki način, u jednoj od zapadnih država ponovo početi svoj život. Pored Njemačke, najtraženije useljeničke zemlje su Sjedinjene države, Kanada, Australija i Novi Zeland. «Njemačko društvo za tehničku saradnju» (GTZ) svojim različitim programima od mladih nastoji izvući ono najbolje, odnosno dati im kvalitetnu šansu i u BiH.

GTZ: njemačko društvo od iznimne koristi mladima u BiH

GTZ: njemačko društvo od iznimne koristi mladima u BiH

Gorući problemi mladih u Bosni i Hercegovini su nezaposlenost, obrazovanje koje im ne priznaje zapad, loša zdravstveno – socijalna zaštita, ali i izostanak njihove uključenosti u donošenje odluka. No, još ima vremena da se stanje popravi, kaže Jasna Kramarić, migracijska sociologinja.

«Mi u stručnoj sociološkoj praksi takvu pojavu masovnog i učestalog odlaska domicijelne, obrazovane, mladeži u razvijene zemlje zapada popularno zovemo i 'odliv mozgova'. To je pojava uglavnom karakteristična za nerazvijene, siromašne, zemlje, sredine političkih kriza i ratova, ali svakako i u poslijeratnom vremenu, što je i aktuelni problem u Bosni i Hercegovini. Ne mogu govoriti o točnim postocima, ali se bojim da bi, ako bi ikako mogli, odmah sad, evo ovog trenutka, Bosnu i Hercegovinu napustilo više od 70% naše mladeži.»

«Njemačko društvo za tehničku saradnju» (GTZ) izravno podržava rad Komisije za koordinaciju pitanja mladih i ono što je jako važno je da i bh. Vijeće ministara prepoznaje potrebu za većom koordinacijom mladih na razini cijele države, kaže Nedim Sinanović iz Njemačkog društva za tehničku saradnju (GTZ).

«Rekao bih da je komisija pokrenula inicijativu o donošenju zakonskog rješenja o pitanjima mladih u Federaciji BiH. Republika Srpska trenutno ima svoj zakon mladima, koji se zove 'Zakon o omladinskom organizovanju'. U Brčko distriktu, takođe, slično zakonsko rješenje treba da se uspostavi uskoro. Ostaje još i državna razina vlasti, dakle Vijeće ministara, i probalo bi se doći do državnog, krovnog, zakona o pitanjima mladih.»

Kafeterija sarajevskog stomatološkog fakulteta jučer u podne puna. Studenti, čini se, ogorčeni na sredinu i situaciju u kojoj žive. Posebno im, kažu, smeta nezakonito upošljavanje.

«Meni kao mladoj osobi sad da neko ponudi da idem bilo gdje van Bosne i Hercegovine odmah bih pristala, jer ja ovdje ne vidim nikakvu perspektivu. Znači, ništa.»

«Vjerovatno bih otišla iz Bosne i Hercegovine. Nisam od ljudi koji na sve načine kopaju, i rukama i nogama, da odu, međutim ako bi mi se pružila prilika u životu definitivno bih je iskoristila. Imam više razloga.»

«Ne vidim svoju perspektivu tu. Ja da bih studirala treba mi novac, a novac nisam u mogućnosti da zaradim na ovim prostorima. Dakle, želim da odem odavde i radim na tome svaki dan.»

«Ja tvrdim da u ovoj državi nema nikakve perspektive, bilo za mlade ljude, bilo za starije, bilo za intelektualce ili one koji to nisu. Danas se jednostavno ne može početi iz nule, izgraditi svoj život, karijeru neku, porodicu, kao što se to može u zapadnim zemljama.»

«Pošto studiram već četiri godine ja kad završim fakultet niko mi ne garantuje da ću se zaposliti, da ću raditi, što na zapadu nije slučaj.»

Da bi se u cijelosti riješili problemi mladih u Bosni i Hercegovini potrebna je dobro osmišljena omladinska politika na svim razinama. «Njemačko društvo za tehničku saradnju» (GTZ) i «Komisija za koordinaciju pitanja mladih» involviraju omladinu u bh. proces ka evropskim integracijama, ali brinu i o njihovom zaposlenju, kaže gospodin Sinanović.

«Komisija je pokrenula studiju o zapošljavanju mladih u BiH, kojom će probati da, prije svega, vidi koje su potrebe i problemi mladih na planu zapošljavanja, a zatim i da preporuči određene programske aktivnosti na svim razinama vlasti u Bosni i Hercegovini.»

«Njemačko društvo za tehničku saradnju» (GTZ) svakako podržava obrazovanje mladih Bosanaca i Hercegovaca u zapadnim zemljama, pogotovo Njemačkoj, ali ipak najviše njihov povratak u domovinu sa kvalitetnim znanjem i referencama.