Odlikovanje za Slobodana Miloševića/Radovan Karadžić nacionalni heroj?

Na akademiji povodom Dana pobjede nad fašizmom, koju je organizovala Nova komunistička partija Jugoslavije, uručeno je visoko ordenje nekolicini ličnosti koje im je dodijelila Komunistička partija Rusije. Među dobitnicima je i haški optuženik Slobodan Milošević, kome će odlikovanje biti uručeno u Sheveningenu. Ovaj događaj privukao je pažnju javnosti zbog toga što jedna organizacija dodjeljuje priznanje nekome kome se sudi, između ostalog, za genocid. Pogotovo ako se ima u vidu da bi pomenute partije, bar po svom nazivu, trebalo da osuđuju zločine kako za vrijeme Drugog svjetskog rata tako i u novije vrijeme. Umjesto kritičkog odnosa, u sali je frenetično pozdravljeno obrazloženje Marka Čolića zašto je Milošević odlikovan i da je:

«Svojim herojskim držanjem pred haškom inkvizicijom razobličio politiku i prirodu imperijalizma i u potpunosti pobio lažne optužbe ne samo protiv njega već i protiv naše zemlje i našeg naroda».

Ovakav odnos nemaju samo srpski komunisti već čak i mnogi drugi koji su se nekada borili protiv režima Slobodana Miloševića što građanski orjentisani političari i analitičari tumače kao nesposobnost dijela nacije da se suoči sa prošlošću.

Sahrana majke Radovana Karadžića, Jovanke, u Nikšiću iskorišćena je za njegovu političku promociju. Učinio je i mitropolit crnogorsko-primorski Amfilohije koji se, kao crkveni velikodostojnik, specijalizirao za političke govore na sahranama. On je naveo da mu je pokojna Jovanka rekla da bi radije vidjela mrtvog sina, nego živog izdajnika. I njen sin Luka nije propustio a da se ne dotakne politike:

«Znam da joj je najžalije Srpske Krajine i Republike Srpske».

Na to se nadovezuje činjenica da se u Srbiji na sve moguće načine pokušavaju da negiraju žrtve u proteklim ratovima. I u danima obilježavanja 60 godina od pobjede nad fašizmom više javnih ličnosti u Srbiji tvrdi da je u Srebrenici, na primjer, ubijeno 2.500 Bošnjaka. Advokat Dragoljub Todorović koji je zastupao porodice otetih i ubijenih Bošnjaka iz Sandžaka na početku rata o tome za Radio Dojče vele kaže:

«Pre svega, postoji priznanje vlade RS u čijem izvještaju je precizno napisano da se radi o 7.800 ljudi. Drugo, širenje takvih inoformacija je odraz trenutne situacije u Srbiji u kojoj se štampa, političari i javno mnenje nalaze u jednom recidivu nacionalizma i populizma. Imamo sada i pitanje broja žrtava u Jasenovcu. Govori se o 700 hiljada žrtava iako Bogoljub Kočović, koji je inače četnik i nalazi se u emigraciji, tvrdi u svojoj knjizi da se radi o 100-150 hiljada žrtava. Nažalost, u Srbiji se nastavlaju igre sa brojem žrtava».

Nastavljaju se igre i sa nekim vrijednostima koje ovu državu vraćaju unazad bez obzira na izjave zvaničnika o približavanju Evropi.