1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Odlazak Zlatka Lagumdžije?

Analitičari tvrde da je izborni fijasko SDP-a BiH označio i početak kraja vladavine Zlatka Lagumdžije u ovoj stranci. Promjene u SDP-u nagovještavaju i ostavke visokih partijskih zvaničnika.

Federalni premijer Nermin Nikšić i državni ministar prometa i komunikacija Damir Hadžić podnijeli su u četvrtak (16.10) ostavke na stranačke funkcije. Ostavku je najavila i potpredsjednica SDP-a (Socijaldemokratske partije) BiH Lidija Korać. Sada već bivši generalni sekretar SDP-a Nermin Nikšić kaže da je podnio ostavku jer se osjeća „suodgovornim za katastrofalan rezultat SDP-a na općim izborima“. Damir Hadžić, koji je obavljao funkciju potpredsjednika SDP-a, kaže da je njegova ostavka „moralna obaveza“ i rezultat višednevnih razgovora.

Zlatko Lagumdžija ostaje na čelu stranke do vanrednog kongresa SDP-a, a datum održavanja kongresa trebalo bi da bude utvrđen na sjednici stranačkog Predsjedništva u ponedjeljak (20.10.). „Mene je Kongres birao i njemu treba da odgovaram, a ja na kongresu mogu samo podnijeti ostavku. SDP je brod u uzburkanom moru, ali nismo Costa Concordija i nisam kapetan koji bi taj brod napustio. Sa ovom posadom i sa mnom kao kapetanom, SDP ćemo dovesti u mirnu luku. Doživjeli smo brodolom, ali smo obavezni partijskom članstvu kazati šta smo učinili. Kapetan snosi najviše odgovornosti“, dodao je Lagumdžija.

Bosnien-Parlament FBiH

Nermin Nikšić (lijevo) tokom jedne od sjednica Parlamenta F BiH (arhivska fotografija)

Izborni neuspjeh udar na egzistenciju stotina SDP-ovaca

Iako su Nikšić i Hadžić demantirali da ostavke podnose zbog toga što je Lagumdžija navodno pripremao Bakira Hadžiomerovića za mjesto predsjednika SDP-a, analitičari vjeruju da je upravo to jedan od razloga zbog kojeg su visoki zvaničnici SDP-a podnijeli ostavke. Također, ističu da je suština krize u SDP-u „autokratski način vođenja stranke od strane predsjednika“, te da je kriza eskalirala lošim izbornim rezultatom. „Nije u pitanju samo politički udar, već i udar na egzistenciju desetina pa i stotina aktivista SDP-a koji će nakon promjene vlasti izgubiti sinekure i radna mjesta“, kaže za Deutsche Welle politički analitičar Emir Habul.

„Upućeni u zbivanja kažu da je Lagumdžijino samovoljno kandidiranje Bakira Hadžiomerovića za Predsjedništvo BiH izazvalo svađu koja je primirena zbog izbora. Do eskalacije je došlo u izbornoj noći nakon rečenica da 'Bakir Hadžiomerović ulazi u politiku na velika vrata' što je shvaćeno kao kandidatura Bakira Hadžiomerovića za predsjednika na budućem kongresu SDP-a. Ostavke Nikšića i Hadžića rezultat su te namjere predsjednika Lagumdžije“, kaže Habul. On podsjeća da Lagumdžija kao predsjednik stranke „nikada nije imao političke hrabrosti da uđe na megdan za člana Predsjedništva BiH“. „Kao lider stranke Lagumdžija je to morao učiniti makar i časno poginuo“, kaže Habul.

Zlatko Lagumdzija Milorad Dodik

Zlatko Lagumdžija (na ovoj fotografiji sa Miloradom Dodikom) nikada nije imao hrabrosti na izađe na megdan za člana Predsjedništva BiH, napominju analitičari

Kakav kurs mora uzeti SDP BiH?

„SDP od raspada sada može spasiti samo demokratski izbor pravog vođe, ako takvog još ima u redovima ove stranke. Moraju se redefinirati politika i ciljevi stranke. Ima li socijaldemokratije bez radništva? To je problem ovog pokreta u Evropi od Švedske do Španije. U bh. uslovima SDP se mora nametnuti kao promotor i izvođač radova na polju socijalne pravde i jačanja kapaciteta socijalne države. Ima li SDP snage za takav projekat? U taj politički prostor ušla je DF (Demokratska fronta) Željka Komšića iako je stvarna politika i ideologija ove stranke još uvijek nepoznanica“, ističe Habul.

Analitičari, također, zamjeraju SDP-u što se za vrijeme građanskih demonstracija „nije stavio na stranu obespravljenih“. Tvrde kako je SDP propustio priliku da se nametne za lidera socijalno nezadovoljnih i da je za vrijeme februarskih nemira „otišao u ilegalu“. Podsjećaju da je prava kriza krenula onog trenutka kada su iz rukovodstva eliminirani Bogić Bogićević i „stara garda“ SDP-a. Lagumdžija se tada nametnuo za „autoritarnog vođu“ i mogao je vladati dok je SDP pobjeđivao, ali poslije svakog neuspjeha slijedi sravnjivanje računa.

Preporuka redakcije