1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Odlazak bez krvi

Roman Gončarenko | Ilya Koval
24. april 2018

Jermenski moćnik Serž Sargasjan iznenadno je odstupio sa mjesta premijera nakon deset dana masovnih protesta u Jerevanu i drugim gradovima. Opozicija teži vanrednim izborima.Reakcije iz Rusije su uzdržane.

https://p.dw.com/p/2wYXR
Armenien Massenproteste in Eriwan
Foto: picture-alliance/dpa/TASS/A. Geodakyan

Čini se da je lista revolucija u bivšem sovjetskom prostoru postala duža. Nakon Gruzije 2003, Ukrajine 2004. i 2013. i Kirgizije 2005, ulični protesti su doveli do smene i u Jermeniji. Premijer Serž Sargasjan je u ponedeljak, pomalo iznenađujuće, objavio da se povlači sa funkcije. Samo nekoliko sati pre toga medijima su kolali izveštaji prema kojima su se vojnici priključili demonstrantima. Dosadašnji potpredsednik Vlade Karen Karapetjan biće tehnički premijer.

Sargasjan (63) nije bio na funkciji ni punih sedam dana. Nakon dva mandata na mjestu predsjednika on je kao šef vlade namjeravao da dalje vuče sve konce u Jerevanu. Temelje novog sistema je postavio na referendumu 2015. kada je moć iz Predsjedništva izmještena u Vladu. Tada je Sargasjan obećao da neće sam preuzeti funkciju premijera pa je ipak to uradio 17. aprila. To je dovelo do masovnih protesta.

„Nezadovoljstvo Sargasjanovim sistemom i njegovom Republikanskom partijom je sa godinama postajalo sve dublje", kaže Nino Lejava, šef kancelarije Fondacije Hajnrih Bel u Jerevanu. Vladajuća stranka je htjela da upodobi sistem tako da Sargasjan ostane moćnik, samo na drugoj funkciji, kaže Lejava za DW.

Armenien Nikol Pashinyan Opposition
Nikol Pašinjan, vođa opozicijeFoto: picture-alliance/dpa/TASS/A. Geodakyan

Duga istorija protesta

Nezadovoljstvo u Jermeniji, maloj kavkaskoj republici sa tri miliona stanovnika, nije od juče. Već nakon prve izborne pobjede Sargasjana na predsjedničkim izborima 2008. bilo je masovnih protesta koji su brutalno ugušeni. Posljednje velike demonstracije bile su 2015. a povod je bilo povećanje cijene struje. Sargasjan je tada odustao od tog povećanja.

Sadašnji talas protesta počeo je prije desetak dana, a motivisan je prije svega siromaštvom i korupcijom koji su hronični problemi u Jermeniji. Izbor Sargasjana za premijera je tu djelovao kao katalizator. Tokom vikenda su desetine hiljada ljudi blokirale funkcionisanje glavnog grada. Većinu demonstranata činili su mladi ljudi.

Vođa opozicije Nikol Pašinjan, bivši novinar, a sada poslanik, najprije je uhapšen da bi ubrzo bio oslobođen. Njegov trominutni sastanak sa Sargasjanom je tokom vikenda djelovao kao najava smjene na vlasti. Bili su to čudnovati snimci: premijer sjedi za malenim stolom u jednom hotelu pored svog izazivača. Pašinjan (42) je djelovao kao ulični borac: prosijeda brada, zelena maskirna majica, crni kačket. Jasno je stavio do znanja da je došao da priča samo o odlasku Sargasjana sa funkcije.

Armenischer Präsident Sersch Sargsjan
Odlazak poslije deset godina na vlasti: Serž SargasjanFoto: picture-alliance/dpa/R. Jensen

Uzdržanost u Moskvi

U Moskvi događaji iz Jermenije mora da djeluju kao noćna mora. Rusija svakojake proteste u susjednim zemljama tumači kao zapadnjačke zavjere. Jermenija je dugo važila kao vjerni saveznik. „Mirni odlazak jednog političara koji je planirao da ostane na vlasti još mnogo godina jeste šamar za spoljnu politiku Moskve", kaže za DW ruski politički analitičar Konstantin fon Eger.

No javno mnjenje u Jermeniji ostaje tradicionalno proruski orijentisano. Zato su reakcije Moskve najprije bile oprezne. Predsjednik parlamenta Vjačeslav Volodin saopštio je da se radi o unutrašnjim problemima Jermenije.

Za sada nije poznato kako će se stvari razvijati. Poznavaoci prilika vjeruju da opoziciju u Jermeniji čekaju naporni pregovori sa Republikanskom strankom koja i dalje ima većinu. Cilj opozicije su nesumnjivo prijevremeni izbori.

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android