1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Odlaganjem nepotrebnog preživjeti krizu

Grčka je u dubokoj recesiji. Preživjeti ekonomsku krizu će biti sve samo ne lako. Evo kako krizu doživljavaju grčki poduzetnici, koji moraju da prepolove broj zaposlenih u svojim firmama.

default

Kriza? Na prvi pogled ona i nije tako vidljiva, u najmanju ruku ne kada uđete u dnevnu sobu porodice Frangos, koja je lijepo uređena, sa lijepim namještajem, slikama i skupocjenim vazama. Dimitris Frangos specijalizirao se za sajamske nastupe. Njegova firma prima porudžbe izlagača, razrađuje koncepte i "po mjeri" uređuje prostor za njihovo izlaganje na sajmu. No, posao više ne ide. „Mnoga preduzeća sužavaju svoj nastup na sajmovima. Oni jednostavno štede zakupljujući male prostore i štandove", priča Dimitris.

Novca je sve manje, svi moraju da štede. Rezultat toga je sve manje poslovnih naloga za nejgovu firmu. „Naš obrt iznosi svega 50 do 60 posto od nekadašnjeg. Protekla četiri mjeseca morao sam smanjiti personal i otpustiti polovinu zaposlenih. Ranije sam, pored slobodnih saradnika, imao 14 stalno zaposlenih. Sada imam još samo sedam stalnih saradnika.

Rezlutat najgori mogući!

To i u privatnom životu podrazumijeva restrikcije. Porodica Dimitrija Frangosa mora strogo paziti na novac, svaki izdatak se preispituje, isto kao i kupovina komada odjeće ili vožnja automobilom. Što nije neophodno, od toga se odustaje.

Karikatur Bernardo Erlich Flash-Galerie

Karikatura Bernarda Erlicha

Grčka privreda je u velikoj ekonomskoj krizi. Bruto-društveni proizvod je 2010. godine pao za 4,5 posto, u zemlji je 17 posto nezaposlenih. Dosadašnje vladine mjere nisu pokazale način za izlazak iz krize. Vlada je uštedila tamo gdje je bilo najlakše uštedjeti: na radnicima, zaposlanima u javnim službama i penzionerima. Propustila je međutim da napravi plan kojim bi pokrenula privredu. Dimitrios Katsikas iz Instituta „ELIAMEP“ kaže: „Rezultat je bio najgori mogući. Izazvao je opštu nesigurnost, koja je uticala na to da se niti investira niti konzumira. Umjesto toga ljudi prazne svoje račune u bankama, šalju novac u inostranstvo a neki ga zakopavaju u bašte.“

Tek sada se provode prve mjere u smanjenju glomaznog birokratskog aparata. U ubrzanom tempu dolazi do privatizacije, kojom bi se trebala napuniti prazna državna kasa. Koliko će sve to rezultirati uspjehom? Mišljenja su podijeljena. Martin Knapp, otpravnik poslova njemačko-grčke Trgovačke i industrijske komore u Atini, smatra da je u Grčkoj tradicionalno jaka industrija prehrambenih namirnica ali i farmaceutska industrija. Mnogi od njih na međunarodnim sajmovima traže poslovne kontakte i za njih Frangos uređuje sajamske štandove i to u Kelnu, Frankfurtu ili čak u SAD-u. To mu za sada pomaže da osigura opstanak firme. To je za njega, kako kaže, jedina svijetla tačka. "Moramo biti optimisti inače ne možemo preživjeti. Ali, tako je teško i što je nagore, biće sve teže."

Autor: Anna Koktsidou/ Jasmina Rose

Odg. urednik: Svetozar Savić