1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Odjeci švicarskog referenduma u BiH

Ishod švicarskog referenduma u BiH se tumači kao poruka muslimanima da tamo nisu dobrodošli. Procjenjuje se da to pogoduje ekstremnoj desnici u zapadnoj Evropi, ali i Al-Kaidi i ekstremistima u islamskom svijetu.

Džamija u Ženevi

Džamija u Ženevi

Predavač na Fakultetu islamskih nauka u Sarajevu Ahmet Alibašić smatra da je švicarski referendum poruka evropskim muslimanima da nisu dobro došli u evropsku zajednicu naroda čak ni kada prihvataju sekularnu državu i suživot. "U neslavnom švicarskom referendumu čitam tri poruke: Ekstremistima, bilo da govorimo o rušiteljima džamija po Bosni ili o Al-Kaidi, on je ohrabrenje i vjetar u leđa. Slobodoljubivom svijetu je poruka da odsada ne može sigurno računati na jednu od najstarijih demokratija na svijetu jer ona, eto, preispituje svoju privrženost temeljnim slobodama. Švicarska se omišlja da se pridruži klubu zemalja koje ne poštuju vjerske slobode", kaže u komantaru za Deutsche Welle profesor Ahmet Alibašić.

U Bosni i Hercegovini je za vrijeme rata bilo porušeno više od 930 džamija. Jedna od porušenih je bila i Ferhadija u Banja Luci

U Bosni i Hercegovini je za vrijeme rata bilo porušeno više od 930 džamija. Jedna od porušenih je bila i Ferhadija u Banja Luci

Referendum u Švicarskoj je prekršio je temeljni postulat liberalne, ustavne demokratije prema kojem se o temeljnim pravima i slobodama ne glasa, kaže profesor Alibašić, dodajući da u svakom društvu ima onih kojima smeta sve što nije njihovo pa i tuđi vjerski objekti. "Mi u Bosni imamo i one kojima ne smetaju tuđe crkve i džamije i one kojima smetaju. U Sarajevu, Tuzli, Zenici, Travniku, Bihaću hvala Bogu crkveni tornjevi stoje uspravno kako i treba.

Nažalost na teritoriji koju su kontrolirali Vojska i Narodna skupština RS-a od 1992. do 1995. ostala je samo jedna od nekoliko stotina munara koliko ih je bilo na tom prostoru do 1992. U Banjoj Luci je 7. maja 2001. kamenovan jedan evropski musliman, Bošnjak do smrti dok je prisustvovao ceremoniji postavljanja kamena temeljca za obnovu džamije porušene u gradu koji kao ni mnogi drugi nije bio zahvaćen ratnim dejstvima", podsjeća profesor Alibašić.

I Al-Kaida se raduje rezultatima švicarskog referenduma

Alibašić kaže da "one koji su učestvovali u rušenju munara raduje što jedna demokratska Švicarska zabranjuje munare, jer razlika i nije velika. U Bijeljini već imate peticiju za ograničavanje ezana. To ne bi bio problem da je zatraženo i mjerenje jačine crkvenih zvona. Budite sigurni da ni Al-Kaidi nije krivo zbog ovakvog ishoda popularnog glasanja. Muslimanski ekstremisti cijelo vrijeme uvjeravaju muslimane da je Evropa lažno demokratska i tolerantna", ističe Alibašić, dodajući kako ekstremisti sada mogu ukazati i na švicarski referendum.

Profesor Alibašić je zabrinut što se ovo dešava u zemlji gdje 70 posto muslimana ima ili švicarsko ili državljanstvo neke od bivših jugoslavenskih republika. "Dakle, govorimo o vjerovatno najsekulariziranijim muslimanima u svijetu, ne o talibanima. Eto ni takvim muslimanima nema mjesta. Zbog toga je tumačenje da je munara simbol političkog islama ili fundamentalizma posebno cinična i neprihvatljiva. Da, može se biti musliman bez munare, ali u demokratskim društvima ne bi trebalo biti razlike između tretmana crkvenih tornjeva i munara. Ovim potezom švicarski građani su svoju zemlju svrstali u red zemalja koje ne poštuju slobode i ljudska prava", upozorava Alibašić ukazujući pri tome na potrebu za stvarnim dijalogom.

Rezultati bi bili isti i u drugim zapadnim zemljama

Referendum u Švicarskoj i njegov rezultat nisu ništa novo u odnosu na stvarno stanje, ne samo u Evropi, nego uopšte i na Istoku i na Zapadu, kaže za Deutsche Welle paroh Stare pravoslavne crkve u Sarajevu otac Vanja Jovanović. "Jedina je razlika u tome što je u Švicarskoj ovakvo izjašnjavanje građana provedeno, a u drugim zemljama nije. Duboko vjerujem da bi rezultat istog ili sličnog referenduma bio manje ili više isti u bilo kojoj drugoj zapadnoj zemlji sa većinskim hrišćanskim stanovništvom. Takođe bi bio isti i u zemljama sa većinskim muslimanskim stanovništvom, kada je u pitanju hrišćanstvo. Naprosto je u pitanju vrijeme u kojem živimo i problemi sa kojima se susrećemo u ovom vremenu i koje, naravno, treba riješavati. Evidentno je da u našim međureligijskim i kulturološkim odnosima danas postoje dublji tektonski poremećaji nego što zaista mislimo, a oni se uvijek najlakše, bez ustezanja, pojavljuju kroz građane i njihovu svakodnevnicu", kaže otac Jovanović.

Stara pravoslavna crkva u Sarajevu

Stara pravoslavna crkva u Sarajevu

"Možemo mi danas upregnuti sve zakone ovoga svijeta kako bi površinski sanirali postojeće probleme, ali nijedan zakon ne može ustrojiti ljudske osjećaje u smislu percepcije nekoga ili nečega. Bosna i uopšte Balkan, predstavljaju lijep primjer zajedničkog življenja, ali samo u periodima mira. Što se tiče Bosne danas, ona je podjeljena zemlja u kojoj ne postoji nijedan grad gdje u podjednakom broju žive građani različitih religija. Postojanje različitih vjerskih objekata, po sebi, ne predstavlja sliku multietničke ili multireligijske zajednice. Dakle, po mom mišljenju ni Bosna ni Balkan danas ne mogu biti ni primjer ni mogući obrazac riješavanja bilo kakvog problema ove vrste. Ako ništa drugo, onda iz razloga što se ne mogu posmatrati izdvojeno od Zapada i Istoka", ističe paroh pravoslavne crkve.

Neophodan je iskreni dijalog među religijama i kulturama

Katolička crkva u Sarajevu

Katolička crkva u Sarajevu

Paroh Jovanović zaključuje da će naredna decenija biti obilježena dijalogom među religijama i kulturama. "Švicarski referendum nam je i tu jasno pokazao da je taj dijalog do sada bio površan i krajnje formalan. Dakle ovo je poziv na dijalog, ali ne dijalog forme, ustaljenih formulacija, snishođenja i licemjerja, nego stvarni istinski i suštinski dijalog, kome je osnova iskrenost, pa ma kako on u svom početku bio težak ! Iskren dijalog je jedini put koji može dati stvarne rezultate", kaže paroh Jovanović.

Njemački novinar Erich Rathfelder koji već dugo živi i radi u Sarajevu kaže da je švicarski referendum na prvi pogled razočaravajuća odluka te da može biti biti pogrešno shvaćena kao evropsko odbijane islama i migranata. "Kada se pažljivije posmatra rezultat referenduma, onda je jasno da je u velikim švicarskim gradovima većina glasala za gradnju minareta. Protiv je glasalo ruralno stanovništvo koje sa muslimanima u Švicarskoj nema nikakvih dodirnih tačaka, nikakvih kontakata", pojašnjava Rathfelder. Kao građanin Sarajeva upozorava na nedosljednosti koje je uočio i u ovom gradu. "I u Sarajevu smo imali primjer istovremenog podnošenja zahtjeva za gradnju džamije u naselju Ciglane i katoličke crkve. "Džamija je uprkos protestima izgrađena, dok se katolička crkva nije smjela graditi", kaže Rathfelder.

Gdje su ljudska prava?

Džamija u Bihaću

Džamija u Bihaću

Referendum u Švicarskoj aktuelizirao je neriješena pitanja u odnosima između vjerskih zajednica u BiH koja opterećuju bosanskohercegovačko društvo. Ponovo je ukazano na niz neriješenih pitanja, od bespravno izgrađene pravoslavne crkve u privatnom dvorištu Srebreničanke Fate Orlović, do odbijanja gradskih vlasti u Sarajevu da Srpskoj pravoslavnoj crkvi vrate zgradu Ekonomskog fakulteta. Sličnih primjera kršenja ljudskih i imovinskih prava ima u gotovo svim dijelovima BiH.

Anketirani građani Sarajeva vjeruju da je Švicarska svojim referendumom jasno poručila muslimanima da nisu dobrodošli. Vjera građana Sarajeva u dobre namjere zapadnoevropskih država dodatno je poljuljana i odnosom Evropske unije prema političkim procesima u BiH. "Uopće nisam iznenađen rezultatima referenduma u Švicarskoj jer su nam Evropljani i ranije, posebno nakon terorističkih napada na New York i Washington, jasno rekli šta misle o nama. Zato oni ne daju Bosni da krene s mrtve tačke, jer se boje 'bijele Al-Kaide'. Neće oni muslimane. I u Francuskoj su zabranili muslimankama da se pokrivaju u školama. Gdje su ljudska prava ?", pita se građanin Sarajeva.

Autor: Samir Huseinović

Odg. urednik: Senad Tanović

Preporuka redakcije