1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Odbor Europskog parlamenta odbacio zahtjev za liberalizaciju pomorskih luka

Odbor za transport Europskog parlamenta odbacio je novi prijedlog direktive čiji je cilj liberalizacija usluga pomorskih luka u Europi.

Ništa od liberalizacije lučkih usluga?

Ništa od liberalizacije lučkih usluga?

Niz amandmana koje je Udruženje pomorskih luka Europske unije (ESPO) uputilo na prijedlog direktive o lučkim uslugama u EU nije prihvaćeno u Odboru za transport Europskog parlamenta, što je odjeklulo kao najvažnija vijest s jučerašnje godišnje skupštine ESPO-a, koja je održana u Bruxellesu. Odluka Odbora za trasport Europskog parlamenta poklopila se s održavanjem skupštine i time su derogirani napori ESPO-a da se zakonodavnim mjerama omogući snažnije konkuriranje europskih luka prema lukama Dalekog istoka, odnosno da se omogući liberalizacija lučkih usluga s krajnjim ciljem pružanja jeftinijih i bržih usluga u lukama Europske Unije. Posebno je naglašen problem brodara kojima je tržišno natjecanje otežano zbog preskupe usluge i predugog čekanja u lukama, što je na Dalekom istoku kvalitetnije riješeno prvenstveno zbog jeftinije radne snage. Stoga je i Giuliano Gallanti, predsjednik ESPO-a zatražio od Europske komisije da se razmotre mogućnosti revizije direktive. “Bojim se da sadašnje rješenje neće pomoći lukama i da ćemo umjesto stvaranja atraktivne klime za privlačenje investitora u luke, vjerojatno dobiti sasvim suprotan efekt”, kazao je Gallanti. Kako ističe Bojan Hlača, predsjednik Zajednice lučkih uprava Hrvatske, koji je predstavljao Hrvatsku na skupštini ESPO-a, Hrvatska bi se u relativno kratkom roku trebala uspješno prilagoditi zahtjevima EU-a kad je riječ o unutarnjem ustrojstvu i organizaciji lučkih usluga. “U kontekstu sjevernojadranskih luka riječka luka napravila je značajne organizacijske iskorake. Strateški je određeno u planovima ESPO-a za narednu godinu da je potrebno u potpunosti razdvojiti upravljanje lukom te korištenje luke na drugoj strani, a u Rijeci je upravo tako postavljena organizacija. Naravno, pritom je izuzetno važno osigurati jednake uvjete za sve korisnike luke, odnosno koncesionare. Mislim da takve strateške odrednice relativno brzo možemo implementirati i prihvatiti u pregovorima oko pristupanja Europskoj uniji”, ističe Bojan Hlača.

Tijekom glasovanja o direktivi protivnici liberalizacije su naglasili da strahuju pogoršanju socijalnih uvjeta lučkih radnika. Širom Europe lučke usluge uglavnom su u privatnim rukama ali su pod kontrolom monopolnih kompanija. Nova direktiva traži konkurentnost za sve poslove uključujući i javni natječaj koji poštiva postojeća pravila o konkurenciji. Ukoliko lučku direktivu odbace i zastupnici Europskog parlamenta na općoj skupštini u siječnju tada bi to bilo po drugi puta da parlamentarci blokiraju liberalizaciju lučkih usloga nakon što su to učinili 2003. godine. Trenutno nekoliko europskih pomorskih luka suočeno je s velikim gospodarskim problemima. Pomorski promet iznosi oko 90% vanjske trgovine Europske Unije te 43% trgovine unutar Europske Unije.