1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

„Od uzornog do problematičnog djeteta“

Novine „Neue Zürcher Zeitung“ donose u srijedu, 30. juna, opširan tekst o Makedoniji te podsjećaju na još uvijek aktuelni spor sa Grčkom oko imena te zemlje. "Süddeutsche Zeitung" piše o bh. piscu Dževadu Karahasanu.

Granično područje između Makedonije i Grčke

Granično područje između Makedonije i Grčke

"Neue Zürcher Zeitung" pod naslovom "Od uzornog do problematičnog djeteta", pored ostalog, navodi da se još „2001. godine Makedonija razvila u multietničku zemlju koja je bila uzor na Zapadnom Balkanu. No, blokada Grčke u približavanju Makedonije Evropskoj uniji, te ideolozi koji se trenutno u toj zemlji nalaze na vlasti, načinili su od Makedonije iznova problem“.

„Neue Zürcher Zeitung“ piše: „Skeptici kažu: na Balkanu ne propuštaju priliku da propuste priliku. Savjetovanja ministara vanjskih poslova Evropske unije, održana sredinom juna, daju im za pravo. Zbog toga što se Grčka i Makedonija još uvijek nisu uspjele dogovoriti oko imena te zemlje, približavanje bivše jugoslovenske republike Evropskoj uniji ostaje blokirano. Evropski ministri vanjskih poslova tu tačku čak nisu ni stavili na dnevni red. Grčka ima pravo na veto. „Nestajemo sa evropskog radara“, pišu novine iz Skoplja. Epski spor između dvije zemlje oko imena Makedonije već je razljutio evropske diplomate, ali im je i dotužio. Ipak, blokada na putu ka članstvu u Evropskoj uniji ima ozbiljne posljedice za unutarnju politiku te zemlje i naravno, rizična je za stabilnost Zapadnog Balkana“, piše „Neue Zürcher Zeitung“.

Razlike među etničkim grupama su porasle

Premijeri Makedonije i Grčke: Nikola Gruevski (lijevo) i Jorgos Papandreou u Briselu 2010. godine.

Premijeri Makedonije i Grčke: Nikola Gruevski (lijevo) i Jorgos Papandreou u Briselu 2010. godine.

List podsjeća da u Makedoniji živi oko dva miliona ljudi: Najviše Makedonaca, negdje oko 65 odsto, te Albanaca 25 odsto, čiji se suživot odvija u veoma napetoj situaciji, pored ostalog, zahvaljujući i teškim ekonomskim prilikama.

„Neue Zürcher Zeitung“ također navodi da se „nacionalno konzervativna VMRO-stranka premijera Nikole Gruevskog tokom posljednjih godina služila taktičkim potezima, ali nije uspjela razviti strateški pogled kako bi postala dominantna politička snaga u zemlji. 39. godišnji šef te stranke i premijer Gruevski, kojeg su nekada nazivali tehnokratom, postao je pravi ideolog i čovjek od vlasti i moći. Razlike između etničkih grupa su porasle, a separatizam je među Albancima postao nešto čime se oni služe kada im to zatreba. U krugovima bivših pripadnika UCK se iznova barata oružjem. Policija je na granici sa Kosovom u aprilu pronašla dva magacina oružja, a prilikom sukoba do kojeg je došlo u maju poginule su četiri osobe koje su se bavile krijumčarenjem oružja“, piše list „Neue Zürcher Zeitung“.

Kada je Sarajevo palo, Platon je bio bolestan

Dževad Karahasan

Dževad Karahasan

Ugledne njemačke novine „Süddeutsche Zeitung“ donose opširan tekst o bosansko-hercegovačkom piscu Dževadu Karahasanu…

List pod naslovom „Kada je Sarajevo palo, Platon je bio bolestan“ podsjeća na Karahasonove eseje u kojima on, kao slijepi putnik, putuje kroz literaturu od antike, pa do sadašnjeg vremena. Karahasan je sada objavio novu knjigu eseja „U sjenci gradova“ u kojoj iznova traži vezu između pripovjedanja i onoga o čemu u svojim knjigama izvještava. Ko o formama pripovjedanja i besmrtnoj duši jednog grada piše kao Karahasan, taj mora biti pobornik grčkog filozofa Platona. Karahasan je to na jedan poseban način. Njegov pragmatični esej „Ispričati moje Sarajevo“ nastao je na osnovu interpretacije jednog odlomka iz Platonovog djela „Phaidon“ u kojem prijatelji, okupljeni prilikom smrti Sokrata, izgovaraju rečenicu koja glasi: Platon je vjerujem bio bolestan. Takva spoznaja pripovjedača, koji tamo nije bio prisutan, sadrži odbijanje autora Dževada Karahasana da kao savremenik izvještava o svom gradu. Sa tom spoznajom, njegovi eseji dobijaju svoje poprište u literaturi“, piše, pored ostalog, njemački list „Süddeutsche Zeitung“.

Autor: Senad Tanović

Odg. urednik: Azer Slanjankić