Od psihologa do ratnog zločinca

Put Radovana Karadžića od psihologa i pjesnika, preko vođe bosanskih Srba do Haga praćen je ratnim zločinima kakvi u Evropi nisu viđeni od Drugog svjetskog rata. U svom prvom javnom istupu koji je zaprepastio građana Bosne i Hercegovine, Radovan Karadžić je za skupštinskom govornicom otvoreno najavio stradanja muslimana u Bosni i Hercegovini.

“Nemojte da mislite da nećete odvesti Bosnu i Hercegovinu u pakao, a muslimanski narod možda u nestanak, jer muslimanski narod ne može da se odbrani ako bude rata ovdje”, rekao je Karadžić u pred televizijskim kamerama u Skupštini Republike Bosne i Hercegovine.

Genocid u Srebrenici

Haško tužilaštvo smatra da je Radovan Karadžić najodgovorniji za ratne zločine u BiH. Optužnica ga, između ostalog, tereti i za genocid nad Bošnjacima Srebrenice. Srpske snage pod direktnom komandom Ratka Mladića su u tzv. Sigurnoj zoni Srebrenica ubile više od 8.000 Bošnjaka.

Nakon pada enklave, Karadžić nije propustio priliku da istakne i sopstvene zasluge za Srebrenicu: “Mi smo željeli i stvorili smo od Mladića legendu jer mi znamo da naš narod voli legende. Međutim, propustili smo da malo iznesemo i uspjehe pojedinih komandanata korpusa. Recimo sada Krstić, koji je isplanirao predamnom, i ja sam mu odobrio taj zadatak za Srebrenicu, koji je to izvanredno uradio. Naravno, pomaže i Mladić i Glavni štab (Vojske Republike Srpske) i svi drugi, ali treba znati da je taj Krstić veliki vojskovođa.”

Opsada Sarajeva

Radovana Karadžića optužnica tereti i za ratne zločine nad stanovnicima Sarajeva, posebno za višegodišnje granatiranje glavnog bh. grada, kao i za uzimanje pripadnika mirovnih snaga Ujedinjenih naroda (UNPROFOR) za taoce.

U vrijeme NATO intervencije 95. godine, snage bosanskih Srba pod Karadžićevom i Mladićevom kontrolom zarobile su na stotine mirovnjaka UN-a koje su potom koristile kao živi štit. Karadžić će ostati upamćen i po izjavi datoj nakon masakra koje su snage bosanskih Srba počinile na sarajevskoj pijaci Markale, iako su bh. i međunarodni eksperti, a kasnije i Haški sud, ustanovili da je granata ispaljena sa položaja Vojske Republike Srpske. “Uvijek kada smo bili u prijelomnom trenutku pregovora ili kada je neka važna ličnost dolazila u Sarajevo, bili smo svjedoci masakriranja sopstvenog muslimanskog naroda od strane muslimanske vlade.”

13 godina bijega

Od Dejtonskog sporazuma Radovan Karadžić je u bjekstvu. Dugo se sumnjalo da se krije po vrletima jugoistočne Bosne i Hercegovine. NATO i snage Evropske unije (EUFOR) su u više navrata izvodile akcije koje su imale za cilj hapšenje prvooptuženog s tzv. Haške liste, Radovana Karadžića ali su sve okončane bez uspjeha. Međunarodna zajednica godinama je provodila akciju suzbijanja mreže Karadžićevih pomagača, a pritisak se vršio i na Srbiju, koju Tužilaštvo Haškog suda već deceniju optužuje za skrivanje najtraženijih osumnjičenih za ratne zločine. Nakon hapšenja Karadžića i Stojana Župljanina, od prvooptuženih s Haške liste na slobodi su još Ratko Mladić i Goran Hadžić.