Od prejake je gora samo preslaba Amerika

Džordž Buš je održao svoj posljednji govor pred Ujedinjenim narodma. Založio se za paket mjera američke Vlade u vrijednosti od 700 miliona dolara rekavši kako je riječ o stabilnom planu koji bi trebao riješiti ozbiljne probleme na finansijskom tržištu.

Godine unilateralizma su prošle

List Die Welt komentira posljednji Bušov nastup u UN-u i konstatira da su ovim govorom okončani turbulentni odnosi u Svjetskoj organizaciji. Naime, prvih Bušovih godina bio je prisutan samouvjereni unilateralizam. "Njemu je promaklo saznanje da se i SAD isplati da unutar i izvan UN-a traže saveznike. A sada nakon prevelikog otezanja u dva rata i najgore fianancijske krize u posljednjim desetljećima, međunarodna zajednica prvi put dolazi do saznanja da i supersile kao SAD imaju svoj kraj. Američki poredak mogao bi isto tako oslabiti kao onomad britanske imperije. Moć i utjecaj država su u osnovi ovisni o snazi njihove ekonomije. Financijska kriza vodi osjetnom gubljenju standarda u SAD i mogla bi se negativno odraziti na privredni rast. Zamlji dakle prijeti i gubitak političkog utjecaja," komentira Die Welt.

No, list ocjenjuje da ni Rusija ni Kina ne mogu zamijeniti SAD na mjestu vodeće sile. "Obje nemaju nikavu viziju o tome kako bi jedan postamerički svijet izgledao...SAD su posljednjih godina oštro kritizirane. Ipak gore od prejake Amerike je preslaba. Onaj ko želi stabilni svjetski poredak, mora se nadati da će SAD svoju slabu fazu uskoro savladati, " - zaključuje komentator lista Die Welt.

Priznati realnost

Berlinski Tageszeitung komentira pravo djece migranata bez reguliranog boravka u Njemačkoj na obrazovanje:

"Između 500 000 i milion ljudi ilegalno boravi u Njemačkoj, procjenjuju eksperti. Oni rade na gradilištima, čiste stanove ili čuvaju djecu i starce. Šansu da legalno dođu u Njemačku kako bi tu radili ovi ljudi nemaju. Ipak, oni ovdje žive. I dolaziti će i dalje će sve dok postoji loš životni standard u svijetu i potreba za jeftinijom radnom snagom u Zapadnoj Europi. Ilegalno useljavanje se demokratskim sredstvima može ograničiti, ali ne i potpuno spriječiti.

Ljudska prava samo po cijenu protjerivanja

Sve njemačke Vlade su životnu realnost ovih ljudi godinama igornirale. Posebno Kršćansko-demokratska Unija nije prihvatila nikakve promjene u odnosu prema doseljenicima.

Utoliko je veći korak, i za svaku pohvalu, odluka da sada djeca bez legalnog boravka mogu regularno pohađati školu. Na što se Njemačka kao potpisnica Konvencije o dječijim pravima ionako obavezala.

Ipak u ostalim područjima migranti bez reguliranog statusa mogu samo po cijenu otrkivanja i protjerivanja tražiti zaštitu ljudskih prava. Primjer je medicinska zaštita: Zbog njihovih životnih uslova, psihičke opterećenosti, nezdrave prehrane i fizički teškog posla migranti bez reguliranog statusa su posebno izloženi opasnostima po ugrožavanje zdravlja. Boravka u bolnici je primjerice povezan sa velikim rizikom da budu otkriveni. Zbog toga su oni do sada bili ovisni o socijalnom angažmanu pojedinih liječnika, medicinskih sestara ili humanitarnih organizacija. To se mora promijeniti.

Sve bi moglo ostati isto

U ovom trenutku naravno još nije sigurno da li će zaista doći do promjena kada je riječ o pravu na pohađanje škole. CDU naposljetku naglašava da ovaj sporazum želi regulirati sa saveznim pokrajinama. I do sada je reagirala ili suzdržano ili odbijajući taj sporazum.

Za strahivati je stoga da se CDU na saveznom nivou u posljednje vrijem skriva iza njemačkih pokrajina i da će sve ostati isto kao i ranije. No, upravo to se ne smije desiti. Jer pravo na obrazovanje važi za svu djecu. Neovisno o njihovom pravu na boravak.