1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Od mračnih podruma do kralja balkanskog popa

3. septembar 2010

Štefan Hantel svojom muzikom pravi svojevrsni most između Istoka i Zapada. Smeta mu što ga njemački mediji ignorišu. Pravi muziku samo za uživanje i opuštanje. Nije pristalica političkih poruka u pjesmama.

https://p.dw.com/p/P3Tu
DJ Šantel na jednom od svojih mnogobrojnih koncerata.
DJ Šantel na jednom od svojih mnogobrojnih koncerata.Foto: picture alliance / Jazz Archiv

Štefan Hantel je karijeru započeo u mračnim podrumima gdje je već kao učenik radio kao DJ. „Raditi kao DJ je uzbudljivo, među ljudima si i možeš, da tako kažem, da kreiraš male senzacije.“

Dj Šantel
Od običnog DJ-a razvio se u pravog muzičara.Foto: dw-tv

Šantel je od početka bio više od običnog DJ-a jer je već imao muzičko iskustvo. Iz Frankfurta je otišao u Pariz gdje je otvorio svoj vlastiti klub i publici puštao downbeat. Onda je, 2002. godine, u potrazi za svojim korjenima posjetio Bukovinu odakle su potekli njegovi baba i deda, multinacionalnu oblast između Rumunije i Ukrajine, gdje odzvanjaju romski gudački orkestri. Ova muzika začarala je Šantala.

„Nikad nisam htio da pravim balkansku muziku, htio sam da pokušam da pravim muziku koja zadovoljava moju potrebu za hedonizmom i pop kulturom. Dakle, ne radi se o muzejskoj muzici. Sa druge strane sam htio da to bude muzika koja sadrži moja sjećanja na djetinjstvo i melodije i ritmove koje sam slušao. Sve to sam htio da prevedem na jezik muzike koji prezentuje svijet u kojem se ja krećem, između Istoka i Zapada.“

Planeta Paprika

Što je poželio, to je 2002. godine i uradio. Štefan Hantel, poznat pod umjetničkim imenom Šantel, u pozorištu u Frankfurtu pozvao je publiku u Bukovina klub. U miksu koji je osmislio, pomiješao je elektronsku dens muziku sa tradicionalnim aranžmanima iz jugoistočne Evrope. Publika je bila oduševljena. Ono što je pri prvom slušanju zvučalo kao asocijacija na votku i folklornu muziku, brzo se pokazalo kao muzika van svih dogmi i granica.

„Planeta Paprika“ je nastala iz Šantelovog protesta zbog stalnih pitanja o njegovoj nacionalnosti, i zbog činjenice da su srpski muzičari, članovi njegovog orkestra, na turnejama neprestano morali da ispisuju formulare za dobijanje vize. Neki koncerti su otkazani jer muzičari nisu dobili vizu.

„Onda je nastala stvar ‘I am coming from Planet Paprika, I am doing music without passport control’. (Dolazim sa planete Paprika, pravim muziku bez pasoške kontrole) Naravno da je to ironično, ne postoji Planeta Paprika ali postoji moja vizija o mjestu gdje se neće uvijek iznova postavljati pitanje o nacionalnosti, nego ćemo svi biti samo ljudi.“

Protiv političkih poruka u muzici

Šantel (desno) sa čuvenim njemačkim pjevačem Peterom Mafajem.
Šantel (desno) sa čuvenim njemačkim pjevačem Peterom Mafajem.Foto: AP

Bez obzira na činjenicu da je Šantel u mnogim zemljama velika zvijezda, mediji ga ignorišu, što ovog muzičara ljuti: „Riječ je o slijedećoj kategoriji, otprilike: mi nismo njemački bend zato što pravimo nekakvu balkansku muziku. Mi smo dio skrajnute kulture jer se ne pojavljujemo u medijima, nas je, hvala Bogu, proslavio Internet. Ipak, mi jesmo njemački bend, bez obzira što to može apsurdno da zvuči, mi predstavljamo kulturnu atmosferu ove zemlje.“

U inostranstvu je Šantel već odavno priznat, u jugoistočnoj Evropi je nastao toliki broj plagijata njegove muzike da to ovom muzičaru, kako sam kaže, laska. „Mogla bi se napraviti čitava radio emisija od tih plagijata. Za ono što smo postigli bio je neophodan enormni napor, veoma sam zahvalan i ponosan zbog sadašnjeg poretka stvari.“

Šantel i njegov orkestar održavaju godišnje veliki broj koncerata bez obzira na birokratske prepreke. Odavno je iz DJ Šantela nastao punokrvni muzičar koji pjeva i svira gitaru. Svi ga prepoznaju po krznenoj kapi koju nosi. „Ja sam protiv poruka u muzici, kao i sličnih visokih političkih ciljeva, mi jednostavno hoćemo da pravimo dobru muziku. Naš koncert je posljednji bastion slobode, našoj publici pruža mogućnost da provedu nekoliko sati bez svakodnevnih ograničenja.“

Autori: Suzane Kords/ Željka Bašić Savić

Odg. urednik: Svetozar Savić