1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Od izbjeglice do stručnjaka

Osuđeni na čekanje, bez posla. Ovo je i danas sudbina većine potražilaca azila u Njemačkoj. Čak i ako su u svojoj domovini bili akademski obrazovani. Njemački privrednici zahtijevaju da se to promijeni.

Prosjek godina starosti stanovnika Njemačke je sve viši. Sve je više starih ljudi i firmama je sve teže pronaći nove stručne radnike. Doduše, broj zaposlenih je u stalnom porastu i tokom ove godine će dostići rekordnih 43 miliona radnika. Ipak, firme se žale na nedostatak stručne radne snage, te da se ne mogu popuniti nova mjesta za obuku radnika u privredi. Jedna studija Instituta za ispitivanje tržišta rada i zanimanja pokazuje da će do 2050. godine broj radno sposobnog stanovništva u Njemačkoj opasti za 30 odsto.

S druge strane u Njemačku stiže sve veći broj izbjeglica među kojima su brojni oni koji su izučili neki zanat ili su čak studirali. Michael Hüther, direktor Instituta njemačke privrede smatra da u tome "leži veliki potencijal". Svaki peti azilant ima fakultetsku diplomu, svaki treći je visokokvalifikovani radnik.

Njemački jezik najveća prepreka

Mnogi traže finansiranje kurseva njemačkog jezika

Mnogi traže finansiranje kurseva njemačkog jezika

Čini se da sve to godinama nikoga nije zanimalo. Ipak, stvari se polako mijenjaju. Njemačka Savezna agencija za rad je zajedno sa Zavodom za migracije i izbjeglice pokrenula projekte za pronalazak izbjeglica koje bi se mogle uključiti u njemačko tržište rada. Od oktobra je u ovaj projekat uključeno skoro 8000 ljudi. Ipak, nedostaje novca za sveobuhvatne kurseve njemačkog jezika za izbjeglice. Od 8000 potencijalnih kandidata, samo njih 200 je završilo kurs njemačkog.

Poslanik njemačke demohrišćanske stranke CDU u njemačkom parlamentu Peter Weiß se žali da ovakvi projekti nisu dovoljno finansirani. Weiß je nedavno predstavio novu incijativu u kojoj se traži "dalja finansijska podrška" Zavodu za migracije i izbjeglice, te biroima za zapošljavanje. Osim toga se traži da kursevi njemačkog budu "stručniji, efikasniji i orijentisani ka potrebama tržišta rada".

Donja Saksonija kao primjer

Njemačkoj saveznoj zemlji Donja Saksonija nisu dovoljni ovakvi projekti koji treba da posluže kao modeli. Ona je razvila vlastiti koncept i žele da sistematski uspostave sistem za ciljano traženje stručne radne snage među azilantima. Daniela Behrens, državna sekretarka u donjosaksonskom Ministarstvu za privredu, rad i saobraćaj, kaže da je zbog ratnih sukoba ionako na duži period onemogućen povratak izbjeglica iz Sirije u njihovu domovinu. "Ti ljudi bi trebalo da dobiju dugoročnu perspektivu za rad i integraciju u društvo, jer će, po svemu sudeći, dugo ostati ovdje."

Tako bi već prvog dana boravka u Njemačkoj trebalo ustanoviti kvalifikaciju izbjeglica, njihovu završenu školu, radno iskustvo, poznavanje jezika i mogućnost zapošljavanja. U tu svrhu se u prihvatnim centrima za azilante angažuju lokalni saradnici Agencije za rad. Rezultati se šalju u takozvane Job-centre (biroe za zapošljavanje) na lokalnom nivou. Ovi biroi tako imaju te podatke čim se izbjeglice rasporede po pojedinim gradovima. Ti podaci su od pomoći i kada se izbjeglicama pomaže u procesu priznavanja diploma, traženja posla, prakse ili prilikom pohađanja kurseva jezika.

Čekanje na dozvolu za rad

Mnogi azilanti provode mjesece čekajući na odluku o svom statusu

Mnogi azilanti provode mjesece čekajući na odluku o svom statusu

Vlada u Berlinu je u julu 2014. olakšala pristup tržištu rada za tražioce azila. Azilanti tako nakon tri mjeseca boravka u Njemačkoj mogu zatražiti radnu dozvolu. Prije toga je taj period iznosio devet mjeseci. Posao mogu da potraže oni koji dobiju status azilanta, izbjeglice te osobe koje u Njemačkoj duže od tri mjeseca borave u takozvanom "statusu trpljenja".

Odluku o odobravanju rada donosi Ured za strance. Ukoliko neko dobije ponudu za posao, Agencija za rad prvo provjerava da li za to radno mjesto konkuriše neki njemački ili državljanin zemalja EU. Ukoliko to nije slučaj, dobija se radna dozvola. Ta provjera nije potrebna ako azilant, odnosno izbjeglica u Njemačkoj ima dozvolu boravka duže od 15 mjeseci ili ako ima priznatu diplomu fakulteta i pronađe posao u nekom od deficitarnih zanimanja.

Privrednici vrše pritisak

Direktoru Instituta njemačke privrede ni to nije dovoljno. Michael Hüther traži temeljnu reformu zakona o azilu. Kod provjere zahtjeva za azil, određenu ulogu treba da igra i to koje zanimanje ima neka izbjeglica. To do sada nije slučaj.

Michael Hüther

Michael Hüther

Zahtjevi za azil i potraga imigranata za poslom su trenutno dva pravno odvojena postupka. Tako u slučaju kada je nekom odbijen zahtjev za azil, on mora da napusti Njemačku čak i ako bi kao inžinjer ili visokokvalifikovani radnik dobio posao i dozvolu boravka. Takvu vrstu dozvole boravka, on međutim mora da zatraži iz inostranstva. To je čisto birokratska procedura koja, prema mišljenju Hüthera, mora da bude ukinuta.

Promjene zakona traži i ministar privrede Njemačke, Sigmar Gabriel. On vjeruje da mlade izbjeglice imaju veliki potencijal za njegovu zemlju i da nema nikakvog smisla da ne budu uključene u sistem obrazovanja. "Naš zahtjev je da se onima koji ovdje završe školu, fakultet ili okončaju obuku bude ponuđeno i da ostanu - bez obzira na njihov status. Ako odluče da se poslije vrate, to bolje za njihovu zemlju. Ali nema nikakvog smisla da ljudi ovdje borave bez mogućnosti da se obrazuju ili da studiraju. Takvi ljudi su nam potrebni."

"Brza integracija"

Korak dalje ide Herwarth Brune, šef firme za iznajmljivanje radne snage koja se zove Manpower.

Pogledajte video 03:43

Sudanska izbjeglica nasljednik njemačkog pekara

On traži da oni koji podnesu zahtjev za azil odmah dobiju radnu dozvolu. "Ako tražioci azila svaki dan idu na posao onda će u kratkom roku biti integrisani i prihvaćeni u društvu." Brune se zalaže za ubrzanje procesa priznavanja diploma i za ciljano naseljavanje azilanata tamo gdje ima slobodnih radnih mjesta. Mnoga radna mjesta u Njemačkoj ostaju otvorena samo zato jer na određenim područjima nema kvalifikovanih radnika određenog profila. Ne traže se samo fakultetski obrazovani ljudi, nego, recimo, i vozači viljuškara ili mehaničari u industriji.

Nedostatak dokumenata nije prepreka

Šta međutim, kada izbjeglice nemaju kod sebe nikakvu diplomu ili dokaze da su radili određeni posao? U tom slučaju pomaže "priznavanje zanimanja kroz analizu". Ovu proceduru je usvojilo njemačko Ministarstvo za obrazovanje. Izbjeglica tako mogu da dokažu svoju kvalifikaciju i sposobnosti obavljanjem određenih radnih zadataka, kroz prezentacije, razgovore sa stručnjacima i na drugi način. Ipak, ovo je još uvijek "probni model priznavanja diploma" koji se odvija u devet velikih njemačkih gradova. Ukoliko se pokaže kao dobar, onda će biti proširen na cijelu Njemačku.

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu