1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Od danas Nijemci imaju pravo na minimalac

U Njemačkoj je 1. januara 2015, na snagu stupio zakon koji definiše “minimalac” od 8,50 evra po satu. Zagovornici vjeruju da će time biti uvećana potrošačka moć građana, a protivnici da će to uništiti mnoga radna mjesta.

Prvo je Luksemburg još davne 1944, prvi od država koje danas čine EU, uveo pravila, koja regulišu minimalna primanja. Zato je minimalac u toj zemlji danas i najveći – 11,10 evra na sat. Od 28 članica EU, 21 ima zakon koji reguliše minimalna primanja, ostale, poput Njemačke, imaju tarifne sisteme i sporazume.

Taj sistem je u Njemačkoj decenijama dobro funkcionisao. Ali u međuvremenu je sektor sa niskim primanjima ojačao, sve manji broj zaposlenih pristupa sindikatu, pa su tarifni ugovori postali nedovoljni i neefikasni.

Ministrica za rad i socijalna pitanja Andrea Nahles najavljuje izglasavanje zakona o minimalcu (2.4.2014.)

Ministrica za rad i socijalna pitanja Andrea Nahles najavljuje izglasavanje zakona o minimalcu (2.4.2014.)

Na zapadu Njemačke oko 14,6 odsto ljudi zarađuje manje od 8,50 evra po satu, na istoku je taj procenat značajno veći – 26,5 odsto. U Sjedinjenim Američkim Državama, otkada postoje pravila koja definišu minimalna primanja (od 1937. godine), samo pet odsto zaposlenih radi za minimalac. Slično je i u Velikoj Britaniji, koja je još 1999. godine primijetila da tarifni sistemi nisu dovoljno efikasni, kao i da je interesovanje za sindikalnu zaštitu značajno opalo.

Pravila o minimalnim primanjima u Njemačkoj trebalo bi da važe za sve zaposlene starije od 18 godina, osim za one koji su na plaćenoj praksi tokom školovanja. Takođe građani koji su dugo bili nezaposleni, tokom prvih šest mjeseci na novom radnom mjestu, nemaju pravo na minimalac. Tek 2017, vladina Komisija za minimalna primanja, ponovo će razmatrati pravila i visinu minimalca.

U namjeri da utvrdi kako će preduzeća u Njemačkoj sprovesti nova pravila, privredni institut IFO je sproveo istraživanje i utvrdio da će 26 odsto preduzeća povećati cijene svojih proizvoda, 22 odsto njih namjerava da štedi na personalu, a 18 odsto firmi razmatra mogućnost smanjivanja troškova reorganizacijom i skraćivanjem radnog vremena. Istovremeno, 43 odsto njemačkih preduzeća ne namjerava bilo šta da mijenja.

Mnogi nekvalifikovani radnici u Njemačkoj su radili za manje nadnice od onih predviđenih novim zakonom

Mnogi nekvalifikovani radnici u Njemačkoj su radili za manje nadnice od onih predviđenih novim zakonom

Uvođenjem minimalca, država se po prvi put “opasno miješa u dosadašnje tarfine pregovore”, smatraju u Udruženju poslodavaca Njemačke (BDA). Slično razmišljaju i mnogi drugi kritičari, vjerujući da će pravila o minimalnoj zaradi dodatno otežati potagu za poslom onima koji su najviše i ugroženi, a to su nedovoljno kvalifikovani radnici.

Tamo gdje je posao jefitniji, biće manje ulagano

Mihael Burda je stručnjak za tržište rada i saradnik Univerziteta Humbolt u Berlinu. On vjeruje da su radnici koji će primati minimalac, najčešće lošijih kvalifikacija, što ih ekonomski gledano, čini manje produktivnim. Drugim riječima: povećanjem troškova rada, njihova radna mjesta prva nestaju - ulaganjem u mašine.

Mihael Burda strahuje da će povećanje satnice dovesti do gašenja radnih mjesta

Mihael Burda strahuje da će povećanje satnice dovesti do gašenja radnih mjesta

“U posljednjih 10 godina – od tzv. Harc IV reformi – investicije u Njemačkoj su opale, dok se istovremeno privredni rast povećavao”, tvrdi Burda u razgovoru za DW. “Objašnjenje bi moglo biti: radna snaga je postala jeftina. A kada je rad jeftin, onda se to iskoristi za stvaranje novih radnih mjesta. Negativna strana priče je to što se investicije smanjuju, pa ispašta produktivnost”, dodaje Burda.

Uvođenjem minimalca, industrija brze hrane, gastronomija, hotelijeri i druge branše koje zapošljavaju jeftinu radnu snagu, povećaće ulaganja u kapital, dakle u mašine.Tako će se smanjiti broj radnih mjesta, smatra ovaj njemački stručnjak i dodaje da bi minimalac mogao dovede do povećanja plata u svim platnim razredima - kvalifikovanija radna snaga će htjeti što više da se udalji od onih koji imaju niže obrazovanje - a, to nagovještava dodatne troškove.

Pogled preko Atlantika

U Americi je “minimalac” trenutno na nivou od 7,25 dolara (5,80 evra) po satu. Pojedine države imaju sopstvena pravila, ali ne smiju da spuste cijenu rada ispod one definisane na federalnom nivou.

Ovođenje minimalca će dovesti do povećanja troškova privrede

Ovođenje "minimalca" će dovesti do povećanja troškova privrede

Ko ima porodicu, može da računa na izvjesne poreske olakšice, umjesto pomoći za nezaposlene. “Možete se prijaviti za tzv. dodatak zasnovan na prethodnim primanjima (earned income tax credit), neku vrstu negativnog poreza na zaradu”, objašnjava Burda. “To znači da zaposleni ne mora uvijek da ide u Zavod za zapošljavanje, kako bi ostvario svoja prava, jer se to često doživljava kao ponižavanje.”

U Velikoj Britaniji, gdje su minimalna primanja na nivou od 6,50 funti (8,20 evra) i to za zaposlene građane starije od 21 godinu, takođe postoji sistem poreskih olakšica za one sa niskim primanjima.

Minimalac u SAD dobro funkcioniše, tvrdi Burda. “Kada je nizak, sprječava prije svega zloupotrebu tržišne moći uticajnih kompanija.” Ipak, Burda smatra da je minimalac u SAD prenizak, ali kaže da nije dobro ni kada je previsok. Primjer za to je Francuska, gdje je minimalac od 9,53 evra previsok u odnosu na druge evropske zemlje. Pri tome se vlada u Parizu suočava sa problemom velike nezaposlenosti, posebno među mladima, uprkos činjenici što država subvencioniše poslodavce, kako bi lakše izašli na kraj sa visokim izdvajanjima za socijalne doprinose.

Preporuka redakcije