Obrezivanje na legalan način

Zadatak za ministricu pravosuđa Sabinu Leutheusser-Schnarrenberger bio je težak, jer je trebalo pronaći balans između prava, religije i medicine. Prvenstveno muslimani i Jevreji su proteklih nedjelja pokazali veliku uznemirenost zbog odluke jednog suda da vjersko obrezivanje dječaka predstavlja krivično djelo. Ministrica pravosuđa je stoga napravila prijedlog novog zakona prema kojem bi obrezivanje bilo legalno ukoliko se poštuju medicinski propisi. Die Welt o tome piše:

"Ministrica je izabrala put u kome je postavila medicinske preduslove za obrezivanje, a tumačenje religijskih sloboda zaobišla u širokom luku. Obrezivanje bi se tako smjelo obavljati samo "prema pravilima medicine", a krivično djelo koje bi pri tome moglo biti napravljeno (tjelesno povređivanje djeteta) ne bi imalo nikakve veze s tim da li je motiv za obrezivanje bio religiozne ili medicinske prirode. Za Jevreje je ovaj prijedlog zakona bio važan jer on ne predviđa da obrezivanje moraju da vrše isključivo ljekari, nego i osobe koje su prošle odgovarajuću obuku za to. Time se izašlo u susret Jevrejima kod kojih obrezivanje mora da obavi rabin i to osmog dana po rođenju djeteta. Kod muslimana su stvari drugačije, kod njih ovaj zahvat može da obavi i ljekar i to mnogo kasnije. Zakon istovremeno predviđa da je obrezivanje krivično djelo ukoliko se dječaci u poodmaklim godinama (kod muslimana) otvoreno bune protiv tog zahvata i na to budu prisiljeni", piše Die Welt.

Prijedlog novog zakona je dao potreban okvir za djelovanje. On se pri tome ne poziva na odobravanje u svrhu ostvarenja vjerskih sloboda, jer bi država onda morala da ulazi i u objašnjenje sadržaja religija i religioznih pitanja, što ona ne smije, piše Süddeutsche Zeitung i nastavlja:

"Kakvo obrazovanje, odnosno obuku moraju imati ljudi koji se bave obrezivanjem? Šta je to što bi moglo da ugrozi dobrobit djeteta? Nacrt zakona ova pitanja ostavlja otvorenim. Jevrejska i muslimanska zajednica će same morati da osmisle pravila koja će odgovarati zakonu. Za očekivati je da su one to u stanju. Dakle, tek sada počinje istinska debata o obrezivanju. Ona se međutim odvija u pravim okvirima, a ne u okvirima resentimana prema dvjema religijama", piše u listu Süddeutsche Zeitung.

Islam u srcu Luvra

Isti ovaj list također piše o čuvenom francuskom muzeju Luvr, gdje je otvoren odjel pod nazivom "Umjetnost islama". Ovaj muzej tako ostaje vjeran svom konceptu koji je nastao još u 18. stoljeću, a koji podrazumijeva postavke koje prikazuju univerzalnost umjetničkih djela. Luvr još od 19. stoljeća sakuplja objekte koji potiču iz arapsko-islamskih podneblja i sada ih prikazuje na jednom mjestu, piše Süddeutsche Zeitung.

Već na osnovu izbora imena novog odjela da se naslutiti program na osnovu kojeg je nastao. Religiozna dimenzija se iz islamske umjetnosti mnogo teže da odvojiti nego kada je u pitanju umjetnost iz kršćanskih zemalja. Ipak, u Luvru se ne prikazuje "muslimanska" umjetnost. Većina od oko tri hiljade eksponata su predmeti iz svakodnevne upotrebe. Na dva sprata se mogu vidjeti umjetnička djela nastala od Indije pa do Andaluzije, na kojima se vidi pečat islama.

Eksponati govore, doduše, svaki za sebe, ali kao cjelina imaju kulturnoistorijsku poruku "između redova". Oni su nastali kao mješavina različitih stilova i kultura, suprotnost su dakle opsesivnoj podjeli na "čiste stilove".

U Luvru su ovu izložbu finansirali uz pomoć iz inostranstva. Od sto miliona eura, koliko je koštalo preuređenje dvorana i zastakljivanje jednog unutrašnjeg dvorišta, Francuska država je platila samo trećinu. Ostatak je platio sam muzej, privatne mecene, a četvrtinu troškova su snosili kralj Maroka, kuvajtski emir, sultan Omana i Republika Azerbejdžan. Luvr je pri tome pazio da zadrži svoju nezavisnost. Politika muzeja gleda mnogo dalje nego dnevna politika. Rezultat je odličan i demonstrira fascinirajuće preplitanje Zapada i islamskog svijeta, koje prevazilazi granice religijskog fanatizma", piše Süeddeutsche Zeitung.

Autor: Azer Slanjankić

Odgovorna urednica: Zorica Ilić