1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Obrezivanje - debata kakvu Njemačka ne pamti od presude o križevima

Tjelesna ozljeda ili sveti religiozni običaj u koji se ne dira? Pitanje obrezivanja muslimanskih i židovskih dječaka je u Njemačkoj izazvalo oštru debatu. Njemački tisak na tu temu donosi brojne komentare.

"Tjelesna ozljeda? Naravno da je obrezivanje tjelesna ozljeda", piše u članku Süddeutsche Zeitunga (SZ), obrazlažući ujedno da je obrezivanje isto toliko tjelesna ozljeda "kao i svaki drugi liječnički zahvat. Male i velike operacije, one koje spašavaju život i one koje uljepšavaju, one potrebne i one nepotrebne - sve te operacije prema kaznenom pravu važe kao tjelesna ozljeda. Tek vlastito odobrenje pacijenta opravdava ozljedu, tek na taj način liječnik pravno ostaje nekažnjen. A kad je dijete taj pacijent, odlučuju roditelji. Takvo je bilo i jeste pravo, to se zove starateljsko pravo."

Kritičari obrezivanja: arhaični običaj i zločin nad nejakim djetetom

SZ napominje da je oštru debatu u njemačkoj javnosti izazvao pokrajinski sud u Kölnu presudom u jednom slučaju, gdje je dječak dovezen u bolnicu s ozljedama na genitalijama nakon obreda obrezivanja. Suci su odlučili da je to bila tjelesna ozljeda te da je to zlouporaba prava kad roditelji odluče da svoga sina podvrgnu običaju obrezivanja. List piše da od tada u javnosti vlada takva uzrujanost, kakva nije zabilježena od presude njemačkog Ustavnog suda 1995. u slučaju raspela u školskim učionicama. Njemački Ustavni sud je tada presudio da su pojedine odrednice bavarskog školskog prava protuustavne, a koje su nalagale da se u svakoj učionici u bavarskim školama mora postaviti raspelo ili barem križ.

Dječak na masovnom obrezivanju u Istanbulu

Kod muslimana je obrezivanje često svečani događaj - kao ovdje tijekom masovnog obrezivanja u Istanbulu

Kölnski sud je, piše dalje SZ, argumentirao da su pravila, koja u židovskoj i muslimanskoj vjeri propisuju ili preporučuju obrezivanje, usmjerena protiv dobrobiti djeteta. "Reakcije na to su bile i još uvijek su izuzetno žestoke. Zagovornici te presude su je slavili kao njemački početak svjetskog kraja jednog arhaičnog rituala; trećina muškog stanovništa na svijetu je obrezana. Činjenica jeste da dječaku nakon operacije nedostaje jedan dio kože. Kritičari to smatraju zločinom nad nejakim djetetom", prenosi SZ.

Namjera vlade da zakonski razjasni pitanje obrezivanja

Njemačko izdanje Financial Timesa se u svojoj kolumni također osvrće na to i postavlja pitanje: "Je li čovjeku uopće potreban prepucij (kožni nabor koji prekriva glavić penisa, op.a.)? U biti: uopće ne, jer polovica svjetskog stanovništva odlično živi i bez takvog jednog tjelesnog ekstremiteta. Druga polovica se dijeli na one sa i one bez prepucija. Ovi posljednji žive napose u židovskim i muslimanskim religijskim zajednicama i - što se rado previđa - u američkom društvu. Debata o tome živi li se bolje sa ili bez je osjetno toliko stara kao i samo čovječanstvo. Taj kožni nabor štiti osjetljivije dijelove tijela i čuva njihovu senzibilnost, argumentiraju jedni. Bez njega je bolja higijena i optički izgleda bolje, argumentiraju drugi - zbog čega je obrezivanje u SAD-u praktično postalo moderna pojava. A treći uopće ne argumentiraju, nego daju svojim sinovima na osnovu tradicije njihove religijske zajednice, taj kožni nabor jednostavno odrezati."

Židovski običaj obrezivanja

Kod židova je običaj provesti obrezivanje osmi dan nakon rođenja djeteta

Kölner Stadtanzeiger se u komentaru o tome je li ili nije potrebno obrezivati mušku djecu, podsjeća da je "obrezivanje - bilo da ono medicinski ima smisla ili ne - tek sitan zahvat na tijelu, ali da bi zakonska zabrana pogodila osjetljivi živac, kako židovske tako i muslimanske vjerske zajednice. Ni u jednoj zemlji na svijetu ne postoji zabrana obrezivanja. Najava njemačke vlade da zakonski uredi pitanje obrezivanja, je umirujuća."

SZ o namjeri savezne vlade da zakonski razjasni da obrezivanje ne predstavlja kažnjivi prekršaj nanošenja tjelesne ozljede piše da je to, obzirom na bujajuću agresivnost debate koja se vodi, neophodan potez, i pojašnjava da "obrezivanje nije početak primjene šerijata, a ni simbol za negiranje pravnog poretka u Njemačkoj, nego je ono mnogima samo neobičan i stran običaj."

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić