1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Obraćanje savijesti nacije

Berlinski govor je dio političke kulture Njemačke. Tu predsjednik ima prije svega reprezentativnu funkciju, ali se njegove riječi vrlo pažljivo slušaju. Predsjednik Horst Keler (Köhler) svoj govor drži danas.

Predsjednik Horst Köhler drži danas svoj Berlinski govor - očekivanja su velika

Predsjednik Horst Köhler drži danas svoj Berlinski govor - očekivanja su velika

Govor o zamahu - predsjednik Roman Herzog uveo je tradiciju držanja Berlinskog govora

"Govor o zamahu" - predsjednik Roman Herzog uveo je tradiciju držanja Berlinskog govora

Moć njemačkog predsjednika je prije svega u riječima: njegovi govori i intervjui su implusi za pokretanje debata u društvu. Pri tome berlinski govor igra posebnu ulogu.

Prvi Berlinski govor održao je u aprilu 1997. godine predsjednik Roman Herzog i to na simboličnom mjestu ispred tek obnovljenog hotela Adlon pored Brandenburške kapije. Herzog se tada bio upravo vrati sa putovanja u Aziji i bio je oduševljen nevjerovatnom dinamikom na Dalekom Istoku. Neuobičajeno jasno Herzog je od Nijemaca zatražio više hrabrosti i spremnosti za provođenje reformi: "Dame i gospodo, zadaće pred kojima svi stojimo, su orgomne. Svi ćemo trebati snagu i nastojanje da ubrzamo obnovu. A prema mom mišljenju već je izgubljeno puno vremena. Kroz Njemačku mora krenuti zamah."

Glas savijesti

Herzog je u godinama koje su uslijedile prepustio govornicu drugima. Tako je belrinski govor održao i generalni tajnik UN-a Kofi Anan koji je govorio o ulozi Europe u svijetu.

Bio je glas običnih ljudi - preminuli predsjednik Johannes Rau

Bio je glas običnih ljudi - preminuli predsjednik Johannes Rau

Nakon što je na funkciju 2000. godine stupio predsjednik Johanes Rau Belrinski govor je ponovo bio u rukama njemačkog predsjednika. Rau je tada zahtijevao bolju integracionu politiku, na čemu je u međuvremenu počela raditi i njemačka Vlada. Rau se usudio govoriti i o vrućim temama kao što su odnosi etike i moderne medicine ili vjerodostojnost političara.

2006. godine aktualni predsjednik Horst Keler je govorio o šansama za jednakopravnost u obrazovnom sistemu. Nakon toga je govorio o šansama i rizicima globalizacije. Promatrači vjeruju da će ovogodišnji govor biti njegov najvažniji politički govor. Razlog je sveprisutna tema o kojoj će i Keler govoriti: posljedice svjetske finansijske i ekonomske krize.