Obnova Istočne Njemacke rezultira propadanjem Zapadne/ U šta je utrošeno 1250 milijardi eura?

Poziv na budjenje iz dubokog sna stigao je od bivšeg gradonačelnika Hamburga i privrednog eksperta Klausa von Donanija. On je uz blagoslov ministra za privredu Wolfganga Klementa osnovao specijalnu komisiju koja je napravila bilans. A on u istočnim dijelovima Njemačke izgleda poražavajuće: 20% nezaposlenih, odliv mozgova, to jest odlazak mladih i obrazovanih kadrova, nepostojanje velikih preduzeća i slabašni razvoj firmi srednje veličine. Drugim riječima: Istok stagnira a Zapad propada, jer se milijarde eura pomoći ne isplaćuju iz dobiti već iz glavnice. Godišnje se 90 milijardi dolara uzima iz produktivnog dijela zapadno-njemačke privrede i isčezava u vidu magle u njenom istočnom dijelu, piše der Spiegel i dodaje:

To je dva puta veća suma nego što se na nivou cijele zemlje ulaže u školski i obrazovni sistem. Statistički podaci razvoja privrede pokazuju da ovakvo društvo ne može opstati. Ako se još u obzir uzme planirano proširenje Evropske Unije na Istok, onda će nove savezne zemlje Sachsen, Sachsen Anhalt, Brandenburg, Mecklenburg-Vorpommern i Thueringen pasti daleko ispod imaginarnog Zapadnog nivoa standarda. Za troškove ujedinjenja zapadni dio Njemačke godišnje mora odvojiti 4% od bruto-društvenog proizvoda. Pošto je privredni porast daleko niži od 4 procenta, troškovi idu direktno na uštrb privrede. To se već itekako negativno odražava na rad u javnim službama i održavanje infrastukture u Zapadnoj Njemačkoj.Sve je to cijena politički ispravne ali ekonomski fatalne odluke ujedinjenja, uključujući i naglo uvodjenje zapadne marke u istočnu Njemačku 1990-te godine. Tada je kurs po kojem se istočna marka mogla zamijeniti za zapadnu bio je 1:1, što je bila katastrofalna odluka. S druge strane 4 miliona penzionera na Istoku tada su dobili znatno povećanje penzija, koje su im se počele isplaćivati iz zapadnih penzionih fondova, u koje oni nikada nisu uplaćivali novac. Uz to, istočni Nijemci počeli su naglo da konzumiraju. Povećane plate, uvedene pokušajem da se vještački izjednači standard, koje su se za njih tako reći zaradjivale na Zapadu rezultirale su kupovinama, putovanjima, obnavljanjem stanova, kuća, novim namještajem i kolima. Istinske podloge za to nije bilo. Do radikalnih promjena ili korekacija ovog kursa, bez obzira na mnoga upozorenja, nikad nije došlo.

Slab privredni porast u Njemačkoj uglavnom je posljedica ujedinjenja, ocjena je do koje je došla Komisija eksperata na čelu sa Dohnany-em. Vlada Gerharda Schroedera potiskivala je da se suoči sa ovom dijagnozom, isto kao i prethodna vlada Helmuta Kohla. Novcem sa Zapada mnoga preduzeća na Istoku Njemačke održavaju se na životu uprkos neekonomičnosti i nerentabilnosti. Posljedice su veće i dalekosežnije, nego što mnogi mogu i pretpostaviti. Jer, na kraju gubi cijela Njemačka.