1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Objekti Srpske pravoslavne crkve u Tuzli na listi nacionalnih spomenika BiH

Barbara Pavljašević14. juli 2007

Izgradnja Sabornog hrama Uspenja Presvete Bogorodice u Tuzli je završena 1882. godine. Hram je zidan u srpsko – vizantijskom stilu, a veoma bogat ikonostas i enterijer hrama je ugrađen 1910. godine.

https://p.dw.com/p/BFnr
Pogled na TuzluFoto: DW

Prijedlog najave: Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine na posljednjoj je sjednici donijela odluku o proširenju liste nasionalnih spomenika BiH s pet novih dobara. Dvije od pet pomenutih građevina nalaze se u Tuzli. To su Saborni hram Uspenja Presvete Bogorodice s pokretnim nasljeđem i Dvor Srpskopravoslavne zvorničko – tuzlanske eparhije.

“Šta je još važno da ovaj hram ima status sabornog što znači katedralni, a to mu daje prioritet, tj. Prvo mjesto u eparhiji. Tako da je on veoma važan i bitan i za istoriju i kulturu ne samo ovog grada, nego i šire, pošto je jedan od starijih hramova u našoj eparhiji”, pojašnjava protojerej Niko Tošić.

Ova istorijska građevina, s pokretnim nasljeđen, zajedno sa Dvorom Srpskopravoslavne zvorničko – tuzlanske eparhije odnevdavno su pod zaštitom države, odlukom Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Ove građevine imaju višestruki značaj u cjelokupnoj ambijentalnoj slici Tuzle, smatra Mijo Franković, direktor Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno – istorijskog i prirodnog nasljeđa Tuzla.

“To je u svakom slučaju jedna kapitalna spomenička destinacija, jer ovaj objekat zadovoljava sve suštinske kriterijume i uvjete koje spomenike kluture valorizuju njengovom najvećom mjerom. To su u prvom redu njegovo vrmensko određenje, povijesni značaj, valorizacija povijesnog trenutka u kojem je nastao taj spomenik, zatim njegova umjetnička, estetka vrijednost, posebnost detalja, prisutnost više stilova.”

Epsikopski dvor sagrađen je 1914. godine. Ova je građevina i prije rata bila poznata po izuzetno bogatom enterijeru i brojnim izuzetno vrijednim ikonama i umjetničkim djelima. Zbog dotrajalosti građevine brojne umjetnine su iz episkopskog dvora morale biti izmještene da bi bile spašene od potpunog propadanja. I crkva i dvor već nekoliko godina čekaju restauraciju, koja je, kada su ovakvi objekti u pitanju izuzetno kompleksna, ali i skupa. Sad kad su spomenici pod zaštitom države, države je dužna da se stara o njihovoj restauraciji.

Ovi objekti, zaista, i po svojim godinama, ali i po svojoj funkciji i važnosti zaslužuju da budu uvršteni u tu kategoriju, spomenika od istorijske, kulturne vrijednosti . Samim proglašavanjem ovih objekata spomenicima kulture, daje se jedan značaj od strane države i od te Komisije koja radi pri Vijeću ministara , da oni vrednuju i cijene starinu Srpske pravoslavne crkve i da imaju smisla da se sve ono što je vrijedno, kategoriše i uvrsti i stavi pod zaštitu države. Mi na osnovu samog uvrštavanja imamo mogućnost aplicirati, tj. tražiti sredstva od države. “

Davanjem državnog značaja građevinama izuzetne vrijednosti koje se nalaze u samom centru Tuzle upotpunjena je turistička slika grada. Centralna gradska jezgra čini veoma zanimljiv i autentičan urbani pejzaž, koji obiluje motivima zanimljivim za turističku ponudu Bosne i Hercegovine.