1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Objavljena nezvanična verzija dokumenta o ustavnim promjenama

20. oktobar 2009

Dokumentom su predviđene promjene u Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara i državnom Parlamentu. Eksperti smatraju da je ponuđeni dokument ispod nivoa tzv. Aprilskog paketa ustavnih promjena.

https://p.dw.com/p/KAhr
Foto: AP

Prijedlog paketa o ustavnim promjenama koji će se naći pred učesnicima butmirskog sastanka predviđa da se zakonodavna vlast za BiH povjerava Predstavničkom domu, koji se sastoji od 87 mjesta, od kojih su tri mjesta garantovana onima koji nisu pripadnici konstitutivnih naroda.

Prijedlog amandmana na Ustav predviđa da BiH ima predsjednika i dva potpredsjednika. Izvršna vlast za BiH bila bi povjerena Vijeću ministara, koji bi činili predsjednik, odnosno premijer, zajedno s ministrima. Također je predviđeno postojanje Suda BiH, Tužiteljstva BiH, Državne agencije za istrage i zaštitu, te Sudskog i tužiteljskog vijeća.

Domovi Parlamenta imali bi predsjednika i dva zamjenika predsjednika, koje biraju iz reda svojih članova, a koji će obavljati dužnost u mandatu od četiri godine, osim ako ne budu razriješeni i ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda.

Nadležnosti Doma naroda

Dom naroda imao bi nadležnost da razmatra da li je zakon koji je usvojio Predstavnički dom destruktivan po vitalni nacionalni interes, da usvaja amandmane na Ustav i učestvuje u izboru Predsjedništva.

Nakon usvajanja u Predstavničkom domu, svi zakoni se upućuju Domu naroda i smatraju se usvojenim po isteku roka od 15 dana od dana prijema, ako u tom roku većina članova kluba konstitutivnog naroda ne glasa da je taj zakon destruktivan po vitalni nacionalni interes.

U roku od tri dana od dana glasanja o tom vitalnom nacionalnom interesu, dati klub konstitutivnog naroda dostavljao bi pismeno obrazloženje o tome kako je zakon destruktivan po vitalni nacionalni interes.

U bilo kojoj fazi nakon dostavljanja obrazloženja Dom naroda može predložiti amandmane Predstavničkom domu na konačno usvajanje ili potvrditi zakon u obliku u kojem ga je usvojio Predstavnički dom, a za sve odluke potrebna je većina članova koji su prisutni i glasaju iz svakog od tri kluba konstitutivnih naroda.

Promjene u Predsjedništvu BiH

Prijedlog amandmana na Ustav predviđa da BiH ima predsjednika i dva potpredsjednika, koji zajedno čine Predsjedništvo, a kandidati za predsjedništvo su članovi Predstavničog doma koji nisu izbrani u Dom naroda i koji imaju pismenu podršku najmanje pet članova Predstavničkog doma, pri čemu svaki član daje podršku samo jednom kandidatu. Predsjedništvo bi vršilo vrhovnu komandu i kontrolu nad oružanim snagama i imenovalo članove Upravnog odbora Centralne banke BiH.

Izvršna vlast za BiH bila bi povjerena Vijeću ministara, koji bi činili predsjednik Vijeća ministara, odnosno premijer, i ministri. Nadležnosti Vijeća ministara bile bi da vodi vanjsku politiku BiH, izvršava akte Parlamenta, predlaže zakone Predstavničkom domu, predlaže godišnji budžet i donosi podzakonske i druge akte.

Ponuđeni dokument ispod nivoa aprilskog paketa ustavnih promjena

U prvim reagiranjima na ovaj dokument, ekspert za ustavno pravo dr. Kasim Trnka ističe da je on ispod nivoa tzv. Aprilskog paketa ustavnih promjena. «Dokument ima izvjesna poboljšanja, posebno kada je riječ o jačanju uloge Predstavničkog doma državnog Parlamenta», ističe Trnka, dodajući kako se ipak ne otklanjaju suštinski uzroci krize u BiH.

«Ključni problem ustavnog uređenja BiH je dominacija entiteta u odnosu na državu», kaže Trnka, pojašnjavajući kako dokument ne tretira ključno pitanje – entitetsko glasanje. «Nejasne su i deklaracije koje se odnose na državnu, odnosno vojnu imovinu u BiH», dodaje Trnka. «Ako je to na tragu Prudskog procesa, onda se imovinski i dalje jačaju entiteti», ističe Trnka.

Uoči nastavka razgovora o ustavnim promjenama u BiH su doputovali evropski izalsanik za proširenje Oli Ren i šef švedske diplomatije Karl Bilt. Oli Ren je razgovarao sa predsjedavajućim Vijeća ministara BiH Nikolom Špirićem, ali nakon razgovora nije želio iznijeti nikakve detalje o nastavku tzv. Butmirskog procesa.

Predsjedavajući Vijeća ministara Nikola Špirić je upozorio da bi eventualno neusvajanje dokumenta, koji će biti predočen bh. liderima, bila najgora varijanta, te da bi BiH u tom slučaju narednih deset godina ostala van sfere interesa Evropske unije.

Autor: Samir Huseinović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić