Obilježena deseta godišnjica postojanja Helsinškog komiteta za ljudska prava u BiH

Kada je prije deset godina, u opkoljenom Sarajevu, formiran Helsinski komitet za ljudska prava BiH, malo je ko mogao pomisliti da ce se punu deceniju nakon toga u ovoj zemlji i dalje masovno krsiti ljudska prava.

Politicari u BiH, posebno iz vladajucih nacionalnih partija, i dalje samo formalno prihvataju principe postivanja ljudskih prava. Diskriminacija, po nacionalnoj i politickoj osnovi, i dalje predstavlja realnost ove zemlje, kaze Srdjan Dizdarevic, predsjednik Helsinskog komiteta za ljudska prava BiH.

" Jos uvijek u ovoj zemlji nije uspostavljena vladavina prava. Zakoni se ne primjenjuju jednako za sve gradjane ove zemlje i postoji siroko rasprostranjena diskriminacija po etnickoj, politickoj i po polnoj osnovi".

Dizdarevic, koji je juce u Sarajevu ponovo izabran za predsjednika Helsinskog komiteta, dodaje :

" Smeta nam jos to sto nasi politicari nisu prigrabili kulturu ljudskih prava. Oni se formalno odnose prema ljudskim pravima i misle da je dovoljno usvojiti zakone, pa se onda priblizavati evropskim integracijama".

Izvrsni direktor Helsinskog komiteta, Muhamed Dzemidzic, kaze da se u vrijeme teske privredne krize u BiH najvise krse ekonomska prava ljudi :

" Najtezi problemi su trenutno u oblasti ekonomske i socijalne sfere, problem zaposljavanja, problem nedostatka socijalnih programa u tranziciji, u kojoj se prvo prave potezi promjene zivota ljudi, a tek potom se prave socijalni programi ".

Neki oblici krsenja ljudskih prava u BiH su uvezeni iz vana, rekao je juce Ulrich Fischer, predsjednik medjunarodne federacije Helsinskog komiteta. On je posebno izdvojio trgovinu ljudima, kao posebno tezak problem, koji je prisutan u cijelom regionu.

Kako u proteklih deset godina BiH nije mnogo odmakla u ekonomskom i socijalnom razvoju, u stvaranju moderne demokratske drzave koja bi se bez vecih problema mogla ukljuciti u Evropsku uniju, tako je i u ovoj zemlji nacinjen mali napredak u unapredjivanju ljudskih prava. Svakako, pozitivno je dostignuce sto se vise od milion izbjeglica i raseljenih lica vratilo u svoje prijeratne domove, ali, uglavnom tamo gdje njihova nacionalna zajednica predstavlja izrazitu vecinu. Srdjan Dizdarevic ocjenjuje :

" Potrebno je zaista prihvatiti tu kulturu, prihvatiti nacin razmisljanja koji je civilizovan, koji je lisen svake ksenofobije, rasizma, sovinizma, postaviti jedno drustvo u kome se zaista postuje clan jedan opste deklaracije o ljudskim pravima, da smo svi rodjeni jednaki u pravima i dostojanstvu ".

Deset godina nakon formiranja helsinskog komiteta, postivanje ljudskih prava u BiH je daleko od evropskih standarda. Otprilike isto toliko, koliko je ova zemlja daleko od ulaska u Evropsku uniju.