1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Obamina strategija mrkve i štapa

Džord Buš je prijetnjama pokušavo privoliti Iran na odustajanje od nuklearnog programa. Vlada Baraka Obame to pokušava postići kombinacijom različitih ponuda i pregovora u koje prije svih mora uključiti Kinu i Rusiju.

default

Barak Obama u pregovorima sa Teheranom treba Rusiju i Kinu

Vlada predsjednika SAD Baraka Obame do rješenja problema pokušava doći dijalogom. To naravno važi i za Iran te su zbog toga SAD, prvi put u posljednjih 30 godina, na putu direktnih pregovara sa Iranom koji se odvijaju u okviru tzv. tri-plus-tri pregovora u kojima učestvuju Njemačka, Francuska, Velika Britanija i države članica sa pravom veta u Vijeću sigurnosti UN-a, Kina, Rusija i SAD. Pri tom, Obama od početka nije gajio iluzije o teškoći ovih pregovora:

"Mi se sada trebamo vratiti za pregovarački stol. To neće biti lako i zahtijevaće vrijeme, ali ja se o tome ne želim unaprijed izjašnjavati. Umjesto toga želim jasno reći da nerazjašnjena pitanja sigurno neće biti riješena za samo nekoliko mjeseci".

Infografik, Irans Atomprogramm - Schlüsselanlagen

Zapad od Irana sveobuhvatnu kontrolu nuklearnih postrojenja

Malo pritiska, malo obećanja

Vašington slijedi strategiju mrkve i štapa. Tako s jedne strane vrši pritiska na Teherana da dozvoli nezavisnu i sveobuhvatnu kontrolu svih nuklearnih postrojenja. S druge strane najavljuje ekonomsku pomoć ukoliko Teheran pokaže spremnost da odustane od obogaćivanja urana u zemlji, odnosno da taj program izmijesti u inozemstvo.

Ministarica vanjskih poslova SAD, Hilari Klinton (Hilary Clinton):

"Mi bismo željeli da Iran surađuje sa stalnim članicama Vijeća sigurnosti i Njemačkom te dopusti kontrolu nuklearnih postrojenja, kako ne bi bilo sumnji u njihovu svrhu".

U to spada također i tek nedavno otkriveno podzemno postrojenje u blizini svetog grada Ghoma. Iran ne negira postojanje ovog postrojenje, ali poriče da ono služi u vojne svrhe.

Kombiblid Manouchehr Mottaki und Hillary Clinton

Iranski ministar vanjskih poslova Manouchehr Mottaki i šefica State Departmenta Hillary Clinton.

Bez Rusije i Kine ništa ne ide

Ključna uloga u američkoj pregovaračkoj strategiji sa Iranom pripada Rusiji. Prosmatrači ocjenjuju da je američki predsjednik Barak Obama i zbog toga odustao od postavljanja antiraketnog štita u Evropi kako bi u slučaju nužde mogao zatražiti od Rusije oštriji odnos prema Iranu.

U pozadini ove strategije Vašington je pripremio oštrije snakcije u slučaju da Iran blokira pregovore ili da ne ispuni data obećanja. Šefica State Departmenta, Hilari Klinton je za vrijeme svoje posjete Moskvi polovinom ovog mjeseca dala do znanja da je još uvijek rano za uvođenje oštrijih sankcija:

"Iran ima pravo na korištenje nuklearne energije u mirnodopske svrhe, ali ne i na proizvodnju atomske bombe. Rusija na to gleda isto kao i mi."

Dok se Rusija posljednjih desetljeća razvila u najvažnijeg snabdjevača oružja Iranu, dotle je Kina postala najvažniji trgovinski partner i isporučitelj energije. Do uvođenja oštrijih sankcija Iranu, a to je sasvim jasno i Vašingtonu, mogže doći samo uz suglasnost ove dvije sile – Rusije i Kine.

Autor: D. Scheschkewitz (Z. Ilić)

Odg. urednik: Z. Arbutina