Obamin zakon o zdravstvenom osiguranju podijelio Amerikance

Zbog čega su Amerikanci toliko podijeljeni oko zakona za koji stručnjaci tvrde da će omogućiti zdravstveno osiguranje za više od 30 milijuna građana? Je li "Obamacare" doista toliko loš?

Iako je zakon o zaštiti pacijenta i osiguranju koje si svatko može priuštiti (ACA), donesen još u ožujku 2010., on je još uvijek misterija za većinu Amerikanaca. "Dugačak je između nekih 32.000 ili 64.000 stranica", ocijenio ga je tako jedan mladić za Deutsche Welle.

Kavita Patel koja radi u Brookings Institution u Washingtonu kaže da puno ovakvih krivih predodžbi o "Obamacareu" postoji zbog toga što se ljudima nije objasnilo kako će se taj zakon odraziti na njih u praksi.

Zdravstveni troškovi koji dovode do bankrota

Oko 80 posto svih zaposlenika u SAD-u već je osigurano preko svojih poslodavaca. Prema Gallupu, 8 od 10 Amerikanaca je zadovoljno načinom na koji su zdravstveno osigurani, ali problem leži u tomu da milijuni ljudi gube svoje domove ili bankrotiraju, jer ne mogu plaćati izuzetno skupa osiguranja ili zdravstvene usluge u gotovini.

Filozofija koja stoji u pozadini ove zdravstvene reforme je da bi svaki Amerikanac trebao biti zdravstveno osiguran. U starom sustavu je bilo puno mladih, punoljetnih ljudi koji su se odlučili ne osigurati zbog visokih izdataka i zbog toga što su smatrali da su male šanse da obole pa su vjerovali da im ne treba osiguranje.

Prema novom zakonu, svaki će pojedinac biti obavezan osigurati se, što znači će svaki građanin koji plaća porez plaćati i osiguranje, bez obzira bio on mlad, star, zdrav ili bolestan.

Neizbježno je da će puno mladih ljudi koji trenutačno ne plaćaju zdravstveno osiguranje a zdravi su, to doživjeti kao dodatno financijsko opterećenje.

Da bi se pojačao pritisak na ljude da uzmu osiguranje, novi zakon predviđa kazne za one koji to ne učine: poreznu kaznu od 95 dolara.

Glavni je cilj da se značajno smanji velik broj neosiguranih Amerikanaca, trenutačno njih oko 60 milijuna, odnosno 20 posto stanovništva. Da bi se to postiglo, zakonom se omogućuje besplatno ili vrlo povoljno zdravstveno osiguranje za obitelji s primanjima manjima od 31.000 dolara godišnje i to uz pomoć vladinog programa osiguranja za siromašne Medicaid. Stručnjaci procjenjuju da bi to pokrilo oko 17 milijuna trenutačno neosiguranih ljudi u SAD-u.

Ključne točke "Obamacarea"

Najznačajnija stavka Obaminog zakona o zravstvenom osiguranju je novoosnovana internetska burza zdravstvenog osiguranja pokrenuta 1. listopada. Na njoj milijuni Amerikanaca koji ne ispunjavaju uvjete za jeftino ili besplatno osigranje iz vladina programa Medicaid, a koji su ili neosigurani ili su privatno osigurani, mogu uspoređivati i birati iz cijelog niza različitih ponuda.

Postoje četiri vrste programa: "brončani plan" koji pokriva 60 posto zdravstvenih troškova pacijenta, "srebrni" - koji pokriva 70 posto, "zlatni" s 80 posto te "platinasti" s 90 posto pokrivenih troškova.

Postoji i bazna opcija za one mlađe od 30 godina, koji su uglavnom zdraviji, ali malo zarađuju. A zbog činjenice da su iznenadni izdaci za zdravstvene troškove mnoge ljude doveli na prosjački štap, "Obamacare" takve pokriva sa 6.350 dolara za pojedince i s 12.700 dolara za obitelji.

Ugrožena radna mjesta?

Tvrtke koje zapošljavaju više od 50 ljudi s punim radnim vremenom morat će platiti kaznu ukoliko svojim zaposlenicima ne zajamče zdravstveno osiguranje. Ali te će tvrtke zato moći zatražiti porezne olakšice da bi pokrile i do 50 posto premija za zaposlenike s nižim primanjima.

Unatoč tome, kritičari zakona tvrde da će ova obveza poslodavaca smanjiti broj radnih mjesta. A neke tvrtke su već počele zapošljavati ljude sa skraćenim radnim vremenom ili čak zabranjuju zaposlenicima da rade više od 29 sati tjedno kako ne bi prešli prag od 30 sati, kada bi im tvrtka morala plaćati puno zdravstveno osiguranje.

Stručnjaci se pribojavaju da bi na taj način i do 30 milijuna ljudi moglo imati onemogućen pristup osiguranju - unatoč novom zakonu. Neki od njih su ilegalni doseljenici, ali većina su Amerikanci koji žive u američkim saveznim državama koje odbijaju uvesti Medicaid. Ova mogućnost odbijanja postoji otkako je Vrhovni sud prošle godine donio takvu odluku.

Do sada je 26 saveznih država odlučilo odbiti Medicaid. Sve one imaju republikanske guvernere ili im zakonodavstvo kontroliraju republikanci, čime je i do 8 milijuna ljudi izvan dosega "Obamacarea". Samo 16 saveznih država i District Kolumbija su surađivale s Bijelom kućom da bi osnovale vlastite burze zdravstvenog osiguranja.

No, sve dok su Demokrati u većini u Senatu i dok Obama sjedi u Bijeloj kući, izgledi da ovaj zakon bude opozvan su gotovo ravni nuli.

Autori: Peter Dahl/Snježana Kobešćak

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić