1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Obamin posjet Hiroshimi nije povijesni trenutak

Prvi posjet jednog predsjednika SAD-a Hiroshimi je tema koju opširno komentiraju njemački listovi. Tisak ističe da je Obamin posjet važan, ali da to nije trenutak koji će ući u povijest.

"Kad bi bar vlada Japana bila tako hrabra kao Obama", naslov je komentara kojega o posjetu predsjednika SAD-a Baracka Obama japanskom gradu Hiroshimi donosi Die Welt. List piše da je Obama došao u Hiroshimu kako bi "priznao patnju civila koji su stradali tijekom udara atomske bombe ili bili ranjeni. Istovremeno se nije htio i nije ni mogao ispričati za oružje čija je upotreba dovela do pustošenja, ali vjerojatno spriječila još više mrtvih i razaranja zato što je rat privela brzom kraju. No, slično kao Njemačka, koju je Amerika oslobodila od fašizma, i Japan ima ambivalentan odnos prema sili pobjednici Drugog svjetskog rata. Hiroshima je jedna rana koja nije htjela potpuno zarasti i koja se u Japanu još uvijek koristi za opravdavanje jedne revizionističke povijesne slike. Obamin potresni susret s preživjelima udara atomske bombe će sada doprinijeti polaganom zacjeljivanju te rane." Die Welt s tim u svezi ističe da je Obamina gesta bila hrabra i iskrena, ali da bi Japan mogao napraviti slične geste prema "onim nacijama u Aziji koje su teško patile od japanskog imperijalizma".

Oblak nakon bacanja atomske bombe u Hiroshimi 1945.

Bacanjem atomske bombe na Hiroshimu i Nagasaki je okončan rat, ali je stradalo i više desetina tisuća ljudi odmah i u mjesecima nakon bacanja bombe, ali je desetine tisuća stradalo godinama poslije od posljedica radijacije

Kad bi se SAD ispričao, morao bi to učiniti i Japan

U komentaru lista Südwest Presse se navodi da je Obamina namjera u Japanu u prvoj liniji bila jačanje bilateralnih odnosa prema jednom od najvažnijih ekonomskih partnera SAD-a i ponovno zalaganje za ukidanje nuklearnog oružja u svijetu. Međutim, tijekom tog posjeta je riječ i o suočavanju s prošlošću, navodi se u komentaru ovog lista dodajući da je obrazloženje za Obamino odbijanje isprike u shvaćanju da je "Japan bio agresor, a Sjedinjene Američke Države su samo reagirale na napad na Pearl Harbour. Osim toga, vlada premijera Shinza Abea i vlade njegovih prethodnika su se već odavno pomirile s tim da jedan američki predsjednik nikad neće preuzeti odgovornost za jednu ratnu odluku koja je donesena prije 70 godina i koja je u američkoj narodnoj psihi već odavno legitimirana. Činjenica da su se u zemlji izlazećeg sunca pomirili s suzdržanošću najvažnijeg trgovačkog partnera ima svoje čvrste razloge. Jer, na koncu bi isprika od strane SAD-a i Japan prisilila na to da se suoči s vlastitom ulogom agresora. A to bi opet rado vidjele Kina i druge azijske susjedne zemlje koje još uvijek čekaju na ispriku za japanske napade za vrijeme Pacifičkog rata, koju međutim također nikad neće čuti."

Obama grli Japanca koji je preživio nuklearni napad na Hiroshimu

Obama je odao počast žrtvama u Hiroshimi i preživjelima nuklearnog napada

Südwest Presse se osvrće i na, kako navodi, "interesantnu činjenicu" da američki povjesničari ovih dana ističu upravo "uzorno ponašanje Njemačke koja je proteklih desetljeća učinila sve moguće kako bi preuzela odgovornost za Holokaust i ratne zločine proizašle iz toga. To je jedan oblik suočavanja s prošlošću koja će uvijek biti strana jednoj američkoj naciji i vladi koja uvijek misli da je u pravu i koja nije niti spremna da preuzme odgovornost za nedužne žrtve u ratovima u Iraku i Afganistanu."

Priželjkivani signal na koji su Japanci dugo čekali

Podsjećajući na povijesni trenutak kad je bivši njemački kancelar Willy Brandt 1970. u Poljskoj pao na koljena pokazujući tako poštovanje prema žrtvama u varšavskom getu i na rukovanje bivšeg francuskog predsjednika Mitteranda i njemačkog kancelara Kohla 14 godina kasnije nad grobovima poginulih vojnika u Verdunu, Berliner Morgenpost u svom komentaru ističe da Obamin posjet Hiroshimi nema takvu jednu važnost te da to nije bio trenutak za povijesne knjige. A ipak je taj trenutak "za odnose između nekadašnjih ratnih neprijatelja koji su postali saveznici i prijatelji od velike važnosti. Prije svega za Japan."

Willy Brandt 1970. na koljenima u Varšavi

Obamin posjet Hiroshimi se ne može usporediti s Brandtovim padom na koljena pred spomenikom žrtvama Holokausta u Varšavi

Ovaj list dalje piše da čak i da je Obama osobno bio spreman na ispriku, u njegovoj domovini za to ne bi bilo razumijevanja, a čak bi i u cijelom SAD-u za to bio kritiziran. Stoga jedna "uvjerljiva gesta isprike ili pomirenja 71 godinu nakon bacanja atomske bombe, za Obamu nije bila pojmljiva. I sam posjet jednog američkog predsjednika Hiroshimi je bio priželjkivani signal dobre volje na koji su Japanci tako dugo čekali. Nakon prisjećanja na 'sve nedužne koji su tijekom tog rata poginuli' uslijedilo je priznanje da se naučilo iz povijesti i zahtjev da se povuku 'pouke iz Hiroshime'. Od toga je svijet, međutim, jako udaljen, sve dok se oko 15.000 komada raznog atomskog oružja skladišti u arsenalima velikih i malih sila."

Preporuka redakcije