Obamin debakl u Siriji

Na konferenciji za novinare, Barak Obama je želio da pokaže da ne sjedi skrštenih ruku, da naglasi da razvija dobro osmišljen plan protiv islamističke terorističke grupe IS (Islamska država). Mnogo iskrenija poruka je ona koja se predsjedniku SAD-a usput omakla: "Mi još nemamo strategiju."

Američki stručnjaci za Bliski istok se slažu: Obama je u Siriji potpuno zakazao. Ne samo sada, s obzirom na trenutnu opasnost od IS-a, već od početka sirijskog građanskog rata. Opasnost od IS-a je bila "ne samo predvidljiva, već je mogla jasno da se uoči", kaže Šadi Hamid, stručnjak za Bliski istok iz trusta mozgova Brookings u Washingtonu. Još 2012. se razgovaralo o vazdušnim napadima u Siriji, kao i o podržavanju umjerenih grupa. Umesto toga, Sjedinjene Države su samo postigle da se uništi sirijsko hemijsko oružje. Time se samo Bašaru al-Asadu dao veći legitimitet, smatra ovaj ekspert za Bliski istok.

Slabo poznavanje Sirije

Obamini rezultati u ovom trenutku ne izgledaju dobro, kaže Hamid, dodajući da bi ovo sada zapravo moglo da bude njegovih „pet minuta“. Možda Obama ipak shvati da je u Siriji potrebna masivna intervencija. Međutim, za sada ne izgleda da će do toga i doći. Veliki problem je u tome što SAD imaju malo znanja o trenutnoj situaciji u Siriji. Sa izviđačkim letovima se počelo tek prije dva dana. "To ja trebalo da se uradi mnogo ranije", rekao je Hamid u intervjuu za DW .

Osim toga, izviđačke aktivnosti u Siriji su mnogo teže nego u Iraku, gdje Sjedinjene Države već sarađuju sa iračkim i kurdskim kopnenim snagama. Štaviše, Bagdad je konkretno tražio pomoć. Sasvim drugačiji scenario nego u Siriji, gdje SAD do sada nisu ostvarile bliske kontakte sa opozicijom, a ni sa Asadovim režimom.

"Mi smo u ratu sa IS-a"

Šta Obama sada može da uradi u Siriji? Jake riječi mogle su se čuti od njegovih ministara: ministar odbrane Chuck Hagel je IS opisao kao „direktnu prijetnju svim našim interesima koja prevazilazi sve što smo do sada vidjeli". Državni sekretar John Kerry rekao je da IS "mora biti uništena".

Michael O'Hanlon iz Brookingsa se slaže: "Mi smo u ratu sa IS". 500 miliona dolara koje je Obama tražio od Kongresa za podršku umjerenih sirijskih pobunjenika, su dobar početak. Međutim, Američko angažovanje u Siriji mora ići mnogo dalje. "odavno je trebalo početi sa vojnom obukom i isporukama oružja", kaže O'Hanlon. Pored vazdušnih udara, u Iraku bi trebalo da bude više američkih vojnika. SAD bi trebalo da izvrše invaziju sa 5000 do 10.000 vojnika i pomognu u borbi protiv IS paravojski. "Biće gubitaka , ali ne vidim alternativu", rekao je Ohenlon .

Sa ili bez Kongresa

Za sada se samo špekulira o tome šta bi SAD mogle da urade u Siriji. Prema izvještajima medija, savjetnik predsjednika bi uskoro mogao da predloži operaciju sa bespilotnim letilicama i vazdušnim udarima. Takve operacije su SAD već izvodile u više zemalja, kao što su Avganistan i Pakistan. Razlika je međutim u tome što je svaka od tih zemalja zatražila podršku SAD. Sirija ne samo da to nije uradila već je ministar inostranih poslova Sirije upozorio Obamu da ne ulazi u vazdušni prostor te zemlje.

Neki zvaničnici u SAD očekuju odluku Obame tokom septembra, poslije samita NATO-a u Walesu sljedeće nedjelje. Predsjednik je jučer jasno rekao da je borba protiv IS-a „dugoročan projekat". Još uvijek je nejasno da li će Obama za intervenciju u Siriji morati da traži odobrenje Kongresa, koji je u Sjedinjenim Američkim Državama odgovoran za odluke o ratu.

Amerikanci su u Iraku od početka avgusta sproveli više od 100 vazdušnih udara ui to bez odobrenja Kongresa. Obama je to opravdao hitnošću operacije i opasnošću od humanitarne krize. On bi i sada, prema mišljenju pravnih eksperata, vjerovatno slično mogao donijeti odluku. Michael Dunne iz Carnegie zadužbine za međunarodni mir, za DW kaže: "Ako Obama zaista želi, on će dobiti podršku Kongresa, jer borba protiv terorista u Sjedinjenim Državama uvijek dobija puno podrške“.

Koalicija protiv IS-a

Podrška zemalja Evropske unije igra malu ulogu za Sjedinjene Države. Iako je najava isporuke naoružanja, od strane Njemačke na primjer, dobro primljena, u Washingtonu ne očekuju da Evropljani preuzmu vodeću ulogu: "Kada SAD donesu jasnu odluku, onda će stići i evropska podrška," proriče Dunne.

I stručnjak za Bliski istok Šadi Hamid vidi Evropljane kao prilično suzdržane: "Niko ne želi da se eksponira u Siriji prije SAD-a." Pritom pristalice IS-a predstavljaju prijetnju prije svega za Evropljane. Procjenjuje se da oko 2.000 boraca ima evropske korjene i da sa svojim pasošima iz EU, lako mogu da se vrate u Evropu i tamo izvrše atentate.

U SAD se diskusija u međuvremenu vrti oko partnera na Bliskom istoku. Turska i države perzijskog zaliva stavile su na raspolaganje svoje vojne baze za vazdušne napade. Johnn Kerry će otputovati u region, u kampanji za koaliciju protiv IS-a. Sekretar za odbranu Hagel ima zadatak da predsjedniku predloži opcije u borbi protiv IS-a.

Ako se protiv islamista ne bude pokrenula akcija, to bi bilo katastrofalno: "Ako Obama ne uradi ništa, moramo da prihvatimo da će nas IS pratiti i u doglednoj budućnosti," kaže Šadi Hamid, stručnjak za Bliski Istok iz trusta mozgova Brookings u Washingtonu.