"Europa je naš partner"

"Ich bin ein Berliner" - Ja sam Berlinčanin - legendarna je rečenica, koju je prije 50 godina u Berlinu izrekao tadašnji američki predsjednik John F. Kennedy. Oduševljenje Nijemaca je bilo veliko. Ove srijede (19.06.2013) ponovno je jedan američki predsjednik održao govor u Berlinu. No, oduševljenje za Baracka Obamu nije toliko kao što je to svojevremeno bilo za Kennedyja.

Obamanija je izostala

Bio je to prizor kojeg čak i mnogi njemački političari priželjkuju za vrijeme predizborne kampanje. 200.000 ljudi se 2008. okupilo u Berlinu kako bi slušali što im tadašnji kandidat za američkog predsjednika, Barack Obama, ima za reći. Danas, skoro pet godina poslije, oduševljenje američkim predsjednikom više nije toliko kao što je bilo kad je bio predsjednički kandidat. I oni koji su bili oduševljeni dolaskom Obame u njemački glavni grad, su - tipično za Berlinčane - ironično prokomentirali velike sigurnosne mjere koje su ovaj put i više nego očite oko Baracka Obame.

No, ironiju Berlinčana na stranu, Obama je u Berlin došao kako bi uputio važne poruke. "U oba razgovora, s kancelarkom Merkel i ranije s predsjednikom Gauckom, podsjetio sam da iz naše perspektive gledano Europa ostaje uporište naše slobode i sigurnosti, da je Europa naš partner u gotovo svemu što radimo te da se tek promijenila priroda izazova s kojima se susrećemo", rekao je Obama.

Razgovaralo se i o manje ugodnim temama

Pored političke važnosti Europe za Ameriku, Obama je prije svega imao poruke gospodarske prirode. Njemačka kancelarka Angela Merkel i američki predsjednik Obama su planirano uspostavljanje zone slobodne trgovine između SAD-a i Europske unije nazvali projektom od "izuzetne važnosti". Merkel je kazala da se veoma raduje što su otvoreni pregovori o sporazumu po tom pitanju: "Ja s njemačke strane želim kazati da ćemo se punom snagom založiti za tu zonu slobodne trgovine, jer bi, pored činjenice da će ekonomije s obje strane Atlantika imati koristi od tog sporazuma, to bilo i priznanje jednom svijetu u kojemu se bolje daju oblikovati zajedničke gospodarske aktivnosti."

No, tijekom susreta s njemačkim državnicima razgovarano je i o manje ugodnim temama. Na primjer o nedavno obznanjenim špijunskim aktivnostima američke obavještajne službe NSA. Obama je branio postupke tajne službe, navodeći da se tom praksom uspjelo spriječiti najmanje 50 mogućih napada te da je cilj zaštita građana. Ujedno je najavio i više transparentnosti, odnosno da će američke obavještajne službe ubuduće uže surađivati s njemačkima kako ne bi dolazilo do nesporazuma. O ratu u Siriji su Obama i Merkel također razgovarali i istaknuli kako smatraju da do okončanja sukoba može doći samo bez Bašara Asada na vlasti, poručivši da je njegovo vrijeme isteklo. Jedna od glavnih poruka Obaminog govora u Berlinu je međutim bila: povratak cilju nuklearnog razoružavanja.

Prema Obaminom prijedlogu Rusiji bi broj strateških atomskih raketa u Europi trebao biti smanjen za trećinu, na oko 2000. Sporazum o nuklearnom razoružavanju START od 2010. predviđa maksimalan broj od 1.500 funkcionalnih bojevih glava na obje strane, ruskoj i američkoj. Obama osim toga namjerava dogovoriti i summit o nuklearnoj sigurnosti, koji bi se naredne godine trebao održati u nizozemskom Den Haagu.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić